Iako su se diljem Europe gradovi počeli prilagođavati konceptu Pametnog grada te uveli brojna pametna rješenja u upravljanje gradom, evo koji od njih se smatraju vodećim pametnim gradovima u Europi trenutno.
Kopenhagen
Prema izvješću „Ten Tech Hubs“ (2016.), od strane savjetodavne tvrtke Science / Business u Bruxellesu, Kopenhagen je na čelu popisa pametnih gradova u Europskoj uniji. Prisutnost poslovnih klastera povezanih s obnovljivim izvorima energije i velika ulaganja u istraživanje i razvoj omogućit će gradu da bude ugljično neutralan do 2025.
2014. godine Kopenhagen je u Barceloni nagrađen međunarodnom nagradom za pametne gradove u svijetu za Copenhagen Connecting i svojim planom za prikupljanje i upotrebu podataka za stvaranje zelenijeg, pametnijeg grada. Marianna Lubanski, direktorica za promociju ulaganja u Copenhagen Capacity, iz gradske organizacije za gospodarski razvoj, rekla je da nagrada pokazuje sposobnost Kopenhagena da bude “sjajan živi laboratorij za testiranje i demonstraciju” rješenja pametnih gradova.
Helsinki
Grad Helsinki (Finska) rangiran je na drugom mjestu najboljeg pametnog grada na svijetu na ljestvici „IMD Smart City Indeks“ (2020), s tim da je prvi europski pametni grad uvršten na popis. Grad se ističe mobilnošću koja se temelji na javnom prijevozu, snažnom zdravstvenom sustavu, živahnim mogućnostima za slobodno vrijeme i snažnom sudjelovanju građana u procesima donošenja odluka.
„Cilj Helsinkija je biti najfunkcionalniji grad na svijetu. Naš uspjeh u ovom novom poretku pokazuje da idemo odlučno u dobrom smjeru. Rezultati također pokazuju kako je važnost upotrebe tehnologije u gradovima porasla tijekom epidemije koronavirusa, na način koji će vjerojatno ostati trajan. U Helsinkiju se kontinuirano trudimo suočiti s izazovima ove situacije, poput sprječavanja nejednakosti i marginalizacije ”, kaže gradonačelnik Helsinkija Jan Vapaavuori.
Pariz
Pariz (Francuska) je treći na mjestu „IESE Cities in Motion Index“ (2020). Ovo je najistaknutiji grad EU i drugi s najvećom međunarodnom projekcijom u mobilnosti i urbanističkom planiranju. Jedna od metoda o kojima se najviše govori o pretvaranju grada u pametniji grad je uvođenje 15-minutnih četvrti. Poznatije kao 15-minutni ili čak 20-minutni grad, ove se strategije usredotočuju na poboljšanje života stanovnika čineći grad pristupačnijim svima, a upravo su razvijene u Parizu.
Solun
Studija CIA Landlord o mladima otkrila je da je Solun (Grčka) europski grad broj jedan u kojem mladi žele živjeti. Njegove mogućnosti za posao, vrijeme, njegova povijesna baština (vidljiva u bilo kojoj točki urbanog područja) i jasna predanost grada kulturi, značajni su razlozi za ovaj rezultat. Strategija za „Inteligentni Solun“ prijedlog je za razvoj ICT-a i inovacija u određenim četvrtima grada Soluna u Grčkoj. U ovoj strategiji, najvažnija su područja inovacija i poduzetništva unutar Soluna, a to su: lučko područje Soluna, Središnja poslovna četvrt i trgovačko središte grada, kampus Sveučilišta Aristotel u Solunu, tehnološki okrug u istočnom Solunu i područje zračne luke. U svakom okrugu predlaže se širok raspon digitalnih aplikacija i e-usluga za poboljšanje inovacija i poduzetništva.
Stockholm
Prema Arcadisovom ‘Indeksu održivih gradova’ (2018.) Stockholm je najodrživiji grad Europske unije. Urbani sustavi grijanja kroz gradsko grijanje, mobilnost koja ne ovisi o korištenju privatnih automobila i prisutnost održive energije samo su neke od njegovih vrijednosti. Stockholm također ima dugu povijest da je lider u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji s mnogim istaknutim tvrtkama, startupovima kao i etabliranim multinacionalnim organizacijama.
Ovaj prilog omogućuje Odjel logistike i održive mobilnosti Sveučilišta Sjever (https://www.unin.hr/tehnicka-i-gospodarska-logistika-kc/opce-informacije/).
www.sjever.hr
27.05.2021.
