Svake godine, Mjesec hrvatskog jezika započinje 21. veljače s Međunarodnim danom materinskog jezika i traje do 17. ožujka, dana objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine. Tijekom Mjeseca hrvatskog jezika u Osnovnoj školi „Ljudevit Gaj“ u Krapini se obrađuju teme koje razvijaju pismenost, čitanje, a poseban naglasak stavili smo na pisanu kulturnu, povijesnu i znanstvenu baštinu.
Kako se 22. veljače obilježava Dan Hrvatske glagoljice i glagoljaštva te Dan Nacionalne i Sveučilišne knjižnice, škola je obilježila, integriranim pristupom i međupredmetnim povezivanjem hrvatskog jezika, fizike i knjižnice, spomenute obljetnice kroz nastavu s osmašima (5 paralelnih razrednih odjela).
Knjižnično-informacijsko-medijski odgoj i obrazovanje, školski knjižničari ostvaruju u suradnji s učiteljima razredne i predmetne nastave, s posebnim naglaskom na razvoj međupredmetnih tema i kompetencija. Primjena IKT-a te Učiti kaka učiti su najzastupljenije teme, no svakako se kroz integriranu nastavu razvija i kulturna svijest, osobni i socijalni razvoj i druga međupredmetna očekivanja.
Uz tradicionalne metode koriste i suvremene web-alate i aplikacije koji učenje i nastavu čine dinamičnom, zanimljivom i intelektualno poticajnom što unapređuje kvalitetu obrazovanja i omogućava bolje ishode. U nastavi su korištene različiti digitalni alati (Genially, Mentimeter, Jigsaw Planet, Loom..), mrežne stranice (NSK, Digitalna NSK, Faust Vrančić, HRTi..) i MS Teams platformu na kojoj učenicima trajno ostaje digitalni obrazovni sadržaj.
Na satu hrvatskog jezika i knjižnice, učenici su upoznali pojedine vrste knjižnica i pretraživanje njihovih e-kataloga. Neizostavni dio sata je upoznavanje čuvarice pismenosti, najveće i najstarije knjižnice – NSK, a svakako njen ‘Dan NSK’ koji se obilježava svakog 22. veljače, jer je na taj dan 1483. izdana prva hrvatska tiskana knjiga, na hrvatskom jeziku i pismu, inkunabula: Misal po zakonu rimskog dvora. Tehnologija i internet omogućavaju da iz svojih učionica i soba korisnici mogu ‘šetati’ knjižnicom i listati digitalne knjige, a posebno u ovo vrijeme kada je sve zbog epidemioloških mjera ograničeno.
U realizaciji nastave s učiteljicama hrvatskog jezika Mirom i Margaretom Benc i Antonijom Čekolj, osmaši su vođeni digitalnim obrazovnim materijalom, koji je izradila knjižničarka Suzana Pracaić u web-alatu Genially, pomoću kojeg učenici prate prezentaciju, rješavaju zadatke na nastavnom listiću, provjere znanje u kvizu i na kraju vrednuju takav sat. Koristili su tablete ili mobitele kako bi pratili nastavu.
Nakon korelacije s hrvatskim jezikom, na integriranoj nastavi fizika-knjižnica, nastavila se edukacija o Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, ali o projektu tj. portalu ‘Digitalna NSK’, na kojem smo istražili o značaju i važnosti za Europu i svijet, hrvatskog velikana Fausta Vrančića i njegovih djela : ‘Rječnik pet najuglednijih europskih jezika’ i ‘Novi strojevi’. Ove 2021. godine obilježava se 470 godina rođenja Fausta Vrančića (1.1.1551.) i 405-ta obljetnica tiskanja Machinae Novae 1616.).
Na početku sata, dvoje učenika iz razreda koji su se javili učitelji fizike Ružici Novak za istraživanje, su prezentirali što su sve otkrili o Faustu Vrančiću. Nakon toga je knjižničarka Suzana Pracaić pomoću Genially prezentacije podučila učenike o Digitalnoj NSK, načinu korištenja i pretraživanja te što se sve može naći među digitaliziranom baštinom.
Rješavajući zadatke na nastavnom listiću, istraživali su o izumu padobrana, konstrukcijama mostova i Šibenskoj katedrali, poigrali su se e-puzzlama slažući Homo Volans (‘letećeg čovjeka’), kratko pogledali isječke epizode o Faustu Vrančiću, serijala Roberta Knjaza – Hrvatski velikani HRT te na kraju vrednovali sat.
Posebnost koju su svi zajedno otkrili je ta što taj prvi rječnik hrvatskog jezika Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, koji se nalazi u NSK i koji je digitalizirani, ima na naslovnoj stranici potpis Velimira Gaja (sina Ljudevita Gaja, čije ime nosi naša škola) i godinu 1873.
Tako je ova škola ostvarila odgojno-obrazovne ishode, međupredmetna očekivanja, informacije oživotvorila primjenom različitih alata i medija te uz znanje, razvijala vještine i sposobnosti samostalnog učenja i pretraživanja, što je temelj informacijski pismenog čovjeka.
www.sjever.hr
16.03.2021.
