Now Reading:
POP-UP BIKE LANES ili Kako je Hrvatska (opet) propustila priliku!
Full Article 2 minutes read

POP-UP BIKE LANES ili Kako je Hrvatska (opet) propustila priliku!

Za vrijeme pandemije COVID-19, u Svijetu je više od milijardu eura potrošeno na infrastrukturu povezanu s biciklizmom, a iz(g)rađeno je (ili je u planu) oko 2.000 km novih biciklističkih staza. Prema podacima Europske biciklističke federacije (https://www.ecf.com/), u vrijeme pandemije za mjere promocije biciklizma najviše je uložila Finska, i to 7,76 eura po stanovniku, a slijede ih Italija sa 5,04 i Francuska sa 4,91 eura po stanovniku.

Postoje tradicionalno biciklističke zemlje (Nizozemska, Danska…) i one koje to nisu. Tijekom pandemije COVID-19 i ove su druge poradile na „biciklističkom imageu“, te su zbog napučenosti ili potpune obustave javnog prijevoza, počele uvoditi tzv. „pop-up“ biciklističke staze ili neke druge mjere. Tako su u 18 zemalja Europske unije provedene neke mjere vezane uz održivu mobilnost, a pritom prednjači Francuska u kojoj su čak u 198 gradova provedene neke od mjera.
Na taj su način dijelovi urbane cestovne mreže pretvoreni u privremene biciklističke staze, proširivani su nogostupi ili pak su se dijelovi gradova proglašavali „zonama bez automobila“. Gradovi koji su prednjačili u takvom načinu razmišljanja i djelovanja bili su: Pariz sa 30 km staza, London sa 25 km, Berlin sa 24 km, Barcelona sa 20 km. Osim toga, u nekim je gradovima u strogom centru smanjena brzina vožnje na 20 km/h (Bruxelles, Lyon…), dok je u Luxemburgu na najvećem dijelu središta grada određena „zona bez automobila“.

pop up bike lanes u Berlinu

Pop up bike lanes u Berlinu @ Peter Broytman (creative common license)

No, neki gradovi nisu ostali na „privremenim“ rješenjima. Tako je pariška gradonačelnica Anne Hidalgo, najavila da će se većina privremenih s vremenom pretvoriti u stalne biciklističke staze, dok je londonski gradonačelnik Sadiq Khan, najavio da će cijeli središnji London uskoro postati „najveća zona bez automobila na svijetu“, kojom će se moći kretati isključivo javni prijevoz, biciklisti i pješaci.

Iz ovih razloga na čudi činjenica da je u većini tih zemalja porasla prodaja bicikala za više od 50%, a ako danas odete kupiti bicikl, vjerojatno će te ga čekati duže nego auto. Mnogi su gradovi i države pandemiju Covid-19 iskoristili za poticanje održive mobilnosti i povećanje kvalitete života. Na žalost, Republika Hrvatska opet nije iskoristila priliku koja se pružila.

Ovaj prilog omogućuje Odjel logistike i održive mobilnosti (https://www.unin.hr/tehnicka-i-gospodarska-logistika-kc/opce-informacije/)

sjever.hr 14.10.2020.

Input your search keywords and press Enter.