U prostorijama Pavlinskog samostana u Lepoglavi održano je svečano otvorenje 24. Međunarodnog festivala čipke, koji se ove godine odvija online na web stranicama festivala.
– Izražavam veliko zadovoljstvo što smo u kontinuitetu uspjeli organizirati 24. Međunarodni festival čipke. Za tu samu organizaciju morali smo zbog okolnosti koronavirusa biti poduzetniji, ali i puno inovativniji nego proteklih godina. Ta inovativnost se svodi na razinu toga da umjesto fizičkog dolaska u naš grad, na naš festival, 14 zemalja iz cijeloga svijeta i šest naših domaćih središta su poslali svoje videouradke, preko kojih su prezentirali svu veličinu, snagu i ljepotu svojih čipaka, a te videouradke smo stavili na web stranicu našeg festivala. S druge razine smo iskoristili priliku da izložimo sve naše lepoglavske čipke iz prijašnjih festivala koji odišu raznovrsnošću po izradi i po temama, kao npr. čipka na odjeći, čipka na keramici, čipka na oltaru, to je ono što smo htjeli pokazati. Osim lepoglavske čipke, tu je izložba čipke naše zemlje partnera. Ove godine to je Republika Bugarska, gdje želimo taj dio suradnje od ovoga čipkarstva dići na veću razinu – rekao je gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić te dodao kako se Grad Lepoglava okrenuo kulturi i zbog toga je iznimno ponosan.
O značaju festivala za hrvatsku kulturu govorio je i Zdravko Zima, posebni savjetnik za kulturu predsjednika RH Zorana Milanovića.
– Drago mi je da se ovaj Festival održava unatoč ovim teškim uvjetima u kojima živimo, a što se čipke tiče, ne bih rekao da sam neki veliki stručnjak, ali sam rođen u kvarnerskom kraju, upoznao sam u ranoj mladosti pašku čipku. Ne bih uspoređivao lepoglavsku i pašku čipku, mislim da su obje jednako vrijedne. Sjećam se da su moje none to zvale „belo zlato”. Mogu reći da sam fasciniran ovim samostanom i žao mi je što sam tek sada došao prvi put. O čipki vam ne mogu reći nešto posebno, to je svakako vrhunsko umijeće. Znamo da je Lepoglavska čipka na UNESCO-voj listi reprezentativne nematerijalne baštine. To je svakako umijeće za koje je potrebna velika strpljivost, a strpljivost je osobina koja danas ljudima generalno nedostaje, svima nama pa i meni. Mislim da bismo trebali raditi na strpljivosti, a tome nas čipka sigurno može poučiti – poručio je.
Svečanom otvorenju prisustvovao je i izaslanik premijera, saborski zastupnik Anđelko Stričak.
– Ovaj svijet čine materijalne i nematerijalne stvari, mogli bi reći tijelo i duša. A kad govorimo o lepoglavskoj čipki bez obzira u kojem dijelu, odjevnom, za ukras se radilo, sve to spada u nematerijalni dio. To nam dovoljno govori s koliko ljubavi, vještine, topline, lepoglavske čipkarice odrađuju svaki taj predmet zasebno. Međutim, lepoglavska čipka polako postaje brend, znak prepoznatljivosti grada Lepoglave. I naravno turistički aspekt polako dobiva na značaju. Ali da bi mogli razvijati gospodarstvo i turizam prijeko je potrebna stabilnost i sigurnost. A tome ovih dana upravo ovdje svjedočimo – naglasio je Stričak.
Veleposlanica Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj Nj. E. Genka Vasileva Georgieva kazala je kako se ideja o suradnji javila prošle godine kada je gradonačelnik došao u veleposlanstvo Bugarske.
– Pričali smo o kulturi, gospodarstvu, obrazovanju, o svim mogućnostima suradnje jednog grada iz Hrvatske s Bugarskom. Lepoglava je sama pronašla grad Kalofer, jednog centra čipkarstva u Bugarskoj, interesantan po tome što je rodni grad našeg najvećeg revolucionara i poete Hriste Boteva. I tamo se radi čipka s batićima, kao i u Lepoglavi, a mi to zovemo briselska metoda čipkarstva. Žao mi je što nas je ova epidemija spriječila da predstavimo Bugarsku i Kalofer na doista stvarni način, na radionicama, da vidite kako se čipka danas radi i koristi u bižuteriji i suvremenoj bugarskoj odjeći – istaknula je.
Dodala je kako je u Bugarskoj čipka simbol gradske kulture, a ne folklora.
– Imamo i druge centre čišpkarstva za koje se nadam da ćemo imati priliku predstaviti ih na sljedećim izdanjima festivala predstaviti – istaknula je veleposlanica.
m.furlan/sjever.hr 11.09.2020.
