Sjever i Varaždinska županija imaju prijatelja u Vladi i dok god sam u Zagrebu garantiram da će se u ovaj kraj ulagati, rekao je Štromar.
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja koje vodi ministar i potpredsjednik Vlade Predrag Štromar rekorder je u povlačenju sredstava iz EU fondova. Najviše sredstava povuklo se za energetsku obnovu.
Od 2015. godine do danas objavljeno je pet poziva za energetsku obnovu javnih i višestambenih zgrada. Ugovoreno je ukupno 1.455 projekata, odnosno investicija u ukupnoj vrijednosti 550 milijuna eura, odnosno preko 4 milijarde kuna. Više od pola su bespovratna sredstva.
– Stalno slušamo kako Hrvatska ne povlači dovoljno sredstava iz EU fondova. Mi dokazujemo suprotno. Ugovorili smo 95 posto od planiranog pa povećavamo sredstva i povlačimo od onih manje uspješnih ministarstava kako bi raspisivali nove pozive. Imamo do sad preko 1400 obnovljenih škola, bolnica, vrtića i stambenih zgrada. Trenutno je više od 70 tisuća djece u ugodnijim učionicama, a energetska obnova obuhvatila je i preko 16 tisuća kućanstava – rekao je Predrag Štromar.
Obnovljena i zgrada iz 1866. godine
Većina tih zgrada starija je od 60 godina i vjerojatno ne bi ni bile obnovljene da nema sufinanciranja iz EU fondova. Osim toga korist je višestruka, štedi se energija, ali i novac.
Uzmimo za primjer nedavno obnovljenu višestambenu zgradu koja je izgrađena davne 1866. godine.
Toplije i ugodnije učionice i dječji vrtići, obnovljene bolnice i domovi zdravlja, veća ušteda energije u kućanstvima – sve to su rezultati energetske obnove zgrada od kojih nastaje višestruka korist, kako za gradove, općine i ustanove, tako i za sve građane. Podiže se kvaliteta života i rada te se štedi novac, i građanima i jedinicama lokalne samouprave.
Pola milijarde za Varaždinsku županiju
Velik dio tih sredstava otišao je i u Varaždinsku županiju.
– Sjever Hrvatske godinama je bio zapostavljen, a sad se napokon ispravlja nepravda. Sjever i Varaždinska županija imaju prijatelja u Vladi i dok god sam u Zagrebu garantiram da će se u ovaj kraj ulagati – rekao je Štromar.
Samo za projekte sufinancirane preko Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja uložilo se gotovo pola milijarde kuna u Varaždinsku županiju.
Najviše se uložilo u energetsku obnovu, a tu su bolnice, škole, vrtići, društveni domovi.
Ulaganje u obrazovanje – prioritet
U Varaždinskoj županiji realizirana su 52 projekta energetske obnove ukupne vrijednosti 320 milijuna kuna iz EU fondova. Tu još pridodajemo i projekte energetske obnove koji nisu sufinancirani iz EU fondova, već putem ESCO modela, kao što je na primjer varaždinska bolnica.
Prema Štromarovim riječima velik dio EU sredstava uložen je u energetsku obnovu obrazovnih ustanova. Radi se o projektima vrijednim 160 milijuna kuna, a trenutno se obnavlja ili se obnovilo 27 škola i vrtića u Varaždinskoj županiji.
– Ulaganje u obrazovanje svima nam mora biti prioritet – rekao je Štromar i dodao kako će već početkom sljedeće godine objaviti i nove pozive za energetsku obnovu.
Već u prvom kvartalu 2020. godine planira, naime, otvoriti nove pozive za energetsku obnovu višestambenih zgrada, a potom i obnovu javnih zgrada te privatnih kuća.
– Znamo da je interes velik te ćemo se fokusirati na povlačenje sredstava od onih ministarstava koja nisu uspjela iskoristiti koliko je planirano, te kako bismo osigurali sredstava koliko je potrebno – rekao je Štromar.
Projekti energetske obnove škola i vrtića koje je ugovorilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja
Naziv ustanove – Ukupna projektirana (prijavljena) investicija – Bespovratna sredstva
Srednja škola Novi Marof – 1.828.790,18 – 765.452,44 kn
Osnovna škola Franje Serta Bednja – 2.204.761,75 – 1.199.062,71
Osnovna škola Veliki Bukovec – 5.461.944,98 – 2.987.447,06
DV Varaždin – Objekt Trakošćanska – 2.270.031,97 – 1.079.857,68
DV Varaždin – Objekt Dravska – 1.872.418,24 – 911.716,46
DV Varaždin – Objekt Kozarčeva – 1.480.853,01 – 817.847,01
PŠ Lovrečan, Cestica – 1.068.639,16 – 614.473,03
PŠ Julijane E. Drašković Cvetlin – 926.859,75 – 519.149,11
Srednja škola Ivanec – 8.262.439,65 – 4.500.652,15
OŠ Andrije Kačića Miošića Donja Voća – 2.149.682,50 – 972.166,01
PŠ Nedeljanec – 970.595,25 – 545.553,24
Osnovna škola Novi Marof – 7.429.191,25 – 4.032.142,37
Druga gimnazija Varaždin – 8.174.001,99 – 4.512.078,59
Osnovna škola Martijanec – 6.904.051,17 – 3.082.741,00
OŠ Metel Ožegović, Radovan – 2.730.444,50 – 1.515.180,10
Osnovna škola Antuna i Ivana Kukuljevića – 2.525.690,60 – 1.413.957,57
PŠ Gornje Ladanje, Vinica – 791.728,75 – 449.899,64
PŠ Podevčevo, Novi Marof – 892.561,13 – 486.750,51
PŠ Prigorec 83a, Ivanec – 937.453,50 – 536.475,00
PO Gačice, Radovan – 749.787,13 – 435.750,74
PŠ Drenovec, Varaždinske Toplice – 742.296,25 – 410.726,83
PŠ Kuljevčica, Ivanec – 915.442,00 – 420.965,80
PŠ Nova Ves Petrijanečka – 983.710,00 – 477.886,86
OŠ Varaždin na adresi Frana Kurelca – 12.226.814,93 – 6.204.585,34
OŠ Varaždin na adresi Augusta Cesarca – 17.883.975,87 – 9.703.974,25
Srednja škola “Arboretum Opeka” – 5.845.844,95 – 3.172.495,70
PŠ Gornja Poljana – 1.738.525,19 – 732.168,44
ŠTROMAROVA REFORMA
Do svih dokumenata bez šaltera, biljega i štambilja
Kad govorimo o reformama, iza nas je veliki posao, ali tu ne mislimo stati, rekao je Štromar i najavio nastavak reforme modernizacije sustava. Za provođenje te reforme Štromarovo je ministarstvo povuklo sredstva iz EU fondova.
Radi se o reformi koju provodimo u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, kako bismo poduzetnicima, ali i svim građanima pojednostavili proces dolaženja do dokumenata, ali i smanjili procedure, rekao je Štromar.
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja potpisalo je, naime, s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU ugovor za projekt “Informacijski sustav prostornog uređenja ISPU i njegovi moduli”. Ukupna vrijednost projekta razvoja Informacijskog sustava prostornog uređenja i njegovih modula iznosi 131 milijuna kuna, od čega je 111 milijuna kuna osigurano iz fondova EU.
– Ako želimo biti konkurentna zemlja, moramo raditi na promjenama i provoditi reforme sad, ne sutra ili za godinu dana, nego sad, a upravo je ovaj projekt dio plana tih reformi.
Moramo se okaniti starih navika, štambilja, pečata i šetnje po šalterima, a promjenama koje uvodimo u Ministarstvu graditeljstva radimo upravo to, a tim tempom nastavljamo i dalje – zaključuje Štromar.
sjever.hr
24.12.2019.
