Povodom pola odrađenog mandata, donosimo razgovor s gradonačelnikom Samobora Krešom Beljakom
Aktualni gradonačelnik grada Samobora, Krešo Beljak, prvi je gradonačelnik tog grada koji upravlja gradom već tri mandata zaredom. Dužnost gradonačelnika obnaša od 2013. godine, a najveća promjena u ovom mandatu, koji je započeo 2017., je u tome što dužnost sada obnaša volonterski te njegov rad građane Samobora ne košta niti kune. Osvrt na protekle dvije godine i vizija onoga što nas očekuje povod je ovom razgovoru.
Koja biste postignuća izdvojili kao najvažnija u protekle dvije godine? Jeste li zadovoljni napretkom i smjerom kojim Samobor ide?
Nikada nisam u potpunosti zadovoljan, jer puno je prilika koje naša država nije iskoristila, a to se, naravno, odražava i na jedinice lokalne samouprave. No, nakon što sam nekoliko puta proputovao Hrvatsku uzduž i poprijeko, moram reći kako je u Samoboru situacija ipak daleko bolja.
Među najvažnijim postignućima svakako je uređenje prostora bivše vojarne, koja je i kroz posljednje dvije godine dobila nove sadržaje, a Samobor je među rijetkim gradovima koji su prostor vojarne dobili na korištenje. Tako će nakon Centra za mlade, najvećeg u Hrvatskoj, vrtića, zgrade MUP-a, vatrogasaca, brojnih ustanova i udruga, svoje mjesto ovdje pronaći i Mali tehnopolis Samobor, regionalni poduzetnički inkubator.
Kad govorimo o Malom tehnopolisu, kako Samobor stoji kad je riječ o EU projektima? Nakon sanacije odlagališta Trebež, ovo je najveći projekt financiran EU novcem. Ima li još takvih projekata u najavi?
Mali tehnopolis Samobor najvredniji je od EU projekata koje Grad trenutno provodi, vrijedan čak 21.638.344,40 kuna, od kojih je 19.490.552,00 kuna financirano iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Kad je riječ o EU projektima Samobor dobro stoji u usporedbi s drugima pa se našao na 4. mjestu gradova po iznosu sredstava povučenih iz EU fondova, s ukupno ugovorenim projektima u iznosu većem od 14 milijuna eura za 5 projekata.
Čekamo konačnu odluku i o financiranju bazena EU sredstvima. Projekt izgradnje gradskog bazena, koji je Grad Samobor prijavio na Operativni program Konkurentnost i kohezija, uspješno je prošao drugu fazu koja podrazumijeva procjenu kvalitete projekta. Prođe li Grad uspješno i tu fazu, tada ćemo moći dobiti i sredstva za gradnju bazena, koja je planirana na području nekadašnje vojarne, a vrijednost čitavog projekta procjenjuje se na oko 50 milijuna kuna.
Osim Malog tehnopolisa Samobor u tijeku je i niz manjih projekata, ponajviše s ciljem poboljšanja socijalnog standarda građana.
Koji je najveći značaj Malog tehnopolisa za Samobor, osim dodatnog sadržaja u nekadašnjoj vojarni?
Izgradnjom Malog tehnoplisa Samobor će dobiti centar poduzetničkog razvoja, koji će doprinijeti još većem poticanju zapošljavanja u privatnom sektoru. Rezultati mjera koje Grad po tom pitanju provodi su značajni pa Samobor bilježi kontinuiran pad broja nezaposlenih, no ujedno i povećanje broja stanovnika te novootvorenih obrta i trgovačkih društava. U travnju je nezaposlenih u Samoboru bilo 756, što je najmanji broj u posljednjih 18 godina. Jedan je to od razloga zbog kojih je Samobor drugi najbolji grad kada je riječ o poticanju gospodarskog razvoja, uz jaku poduzetničku klimu i otvorenu administraciju.
Nedavno su dodijeljena sredstva za poticanje zapošljavanja u privatnom sektoru. Koji još faktori utječu na povećanje broja novootvorenih trgovačkih društava i obrta?
Svakako spomenimo da je Samobor u 2018. godini bio grad u kojem ćete najbrže dobiti građevinsku dozvolu, za rekordnih 11 dana, što je dvostruko brže od državnog prosjeka. Tu su i olakšice koje Grad daje, a ususret se izlazi prvenstveno investitorima u gospodarstvo i proizvodnju. Povećavaju se iz godine u godinu i sredstva za poticanje zapošljavanja u privatnom sektoru, prateći potrebe i interese privatnih poslodavaca.
Kada je riječ o obrazovanju, kako stojimo s kapacitetima vrtića i škola?
Ni u najtežim vremenima Samobor nije uveo mjere štednje u obrazovnom sustavu pa je besplatne udžbenike uveo još 2016., a prije dvije godine odlučio je financirati i udžbenike za izborne predmete. U rujnu 2018. otvoren je nadograđeni dio vrtića u Bregani, čime su povećani vrtićki kapaciteti, no obzirom na kontinuirani trend doseljavanja i nadalje se razmišlja o dodatnim prostorima za vrtiće i škole. Konkretno mislim na vrtić u Pavučnjaku, a Osnovna škola Samobor ovog će ljeta proći kroz nadogradnju vrijednu gotovo 2 milijuna kuna. U bivšoj vojarni trebao bi se urediti i novi prostor za školu, a pripremne radnje su u tijeku.
Koje biste još projekte istaknuli?
Među kapitalnim projektima je zasigurno i projekt ugradnje LED rasvjete, koji je Samobor započeo u 2017. godini, a do 2020. sva će rasvjetna tijela biti zamijenjena novima, energetski učinkovitijima. Treba istaknuti da je Samobor jedini kontinentalni grad u top 10 s najvećim migracijskim plusom, gdje nije zanemariva činjenica da je jedini veliki grad bez prireza. Među najznačajnijim projektima u protekle dvije godine svakako je i otvorenje preuređene kino dvorane, na što su čekale generacije Samoboraca. Još jedan obećani projekt na koji Samoborci čekaju je novi bazen, a i tu su već poduzete brojne mjere. Paralelno s preuređenjem bazena na Vugrinščaku, koje je djelomično provedeno ove, a nastavlja se sljedeće godine, već sam spomenuo kako je Grad prijavio izgradnju novog bazena na natječaj za financiranje sredstvima Europske unije te se čeka konačna odluka.
Intervju www.samobor.hr 14.07.2019.
