Odlukom Vlade Republike Hrvatske, u Krapinsko-zagorskoj županiji svega osam jedinica lokalne samouprave ima status brdsko-planinskog područja, a slučajno ili ne, u niti jednoj čelnik nije iz SDP-a, upozorili su u ponedjeljak članovi Županijske organizacije SDP-a Krapinsko-zagorske županije.
Kako su istaknuli, gradovi Klanjec, Zlatar i Pregrada te općine Konjščina, Krapinske Toplice, Bedekovčina i Sv. Križ Začretje diskriminatornim zakonom o Brdsko- planinskom prostru i Uredbom Vlade RH nisu uvrštene u JLS- ove kojima je dodijeljen taj status, unatoč brojnim naseljima koje imaju u visinskome predjelima, a koji su često u predjelima višima nego u JLS-ovima koji imaju taj status. Kao primjer primjer navedeni su Gornja Plemenščina, u kojoj je održana konferencija za novinare te planina Ivančica u Zlatarru.
Potpredsjednik županijske organizacije stranke i župan Željko Kolar naglasio je da su se on i njegove stranačke kolege, čelnici jedinica lokalne samouprave, okupili da kažu da su ZA, a ne protiv.
-Želimo da svi imamo iste uvjete prilikom javljanja na europske natječaje. Nitko od prisutnih gradonačelnika, gradonačelnica, načelnika i načelnica nije protiv toga da Krapina ima ITU mehanizam. Dapače, pozdravljamo tu odluku. Nitko nije protiv da naša naselja, općine i gradovi budu u brdsko-planinskim područjima, nitko nije protiv da su neke naše općine i gradovi u potpomognutim područjima i nitko nije protiv toga da je dio naših jedinica lokalne samouprave u ITU mehanizmu Grada Zagreba, ali, moramo skrenuti pozornost na nepravednost i nekonkurentnost u ovom trenutku ovih jedinica lokalne samouprave koje nisu u niti jednoj ovoj skupini – rekao je Kolar.
Posebno je naglasio da nedostatak šest bodova u startu na natječajima znači iznimno mnogo i da je gotovo nemoguće to nadoknaditi, čime je niz kvalitetni projekata u samom startu su na neki način onemogućen da dobiju sredstva.
-Kao čelnici lokalne samouprave, naravno da se svaki gradonačelnik i načelnik bori za projekte koji će podići kvalitetu života. Razgovarajući s ovim ljudima, teško možete objasniti da oni ovdje na 500 metara nadmorske visine nisu u brdsko-planinskom području, a njihovi susjedi u susjednoj općini koji su 100 metara nadmorske visine ispod njih jesu, pa da njihova općina dobiva veća sredstva za vrtiće, za čišćenje i održavanje prometnica, da ima posebne natječaje za njih, da imaju više bodova u samom startu . To je začarani krug iz kojeg će se teško izaći van, ako nećemo izjednačiti uvjete za ove ostale jedinice lokalne samouprave, ili država da formira jedan poseban fond za one koje nisu u ovim zaštićenim, specifičnim kategorijama pa da se i njima omogući da dođu do europskih sredstava – poručio je Kolar.
-SDP Krapinsko-zagorske županije je imao pressicu gdje sam ja kao župan rekao da bi bilo puno poštenije i pravednije da se donosi odluka po naseljima, a ne odluka po općinama. Onda bi i Gornja Plemenšćina bila na tom brdsko-planinskom području pa bi grad Pregrada imao benefite za ovo područje i tada bi bila drugačije asfaltirana cesta, iako je Grad Pregrada puno uložio u infrastrukturu. Ali kako ćemo ovdje ostaviti ljude da žive na ovom području, ako im nećemo omogućiti barem približno iste uvjete kao što imaju ljudi koji žive u nizinama gdje do njih uglavnom vode državne i županijske ceste, a ovo ovdje su lokalne i nerazvrstane ceste koje padaju na teren lokalne samouprave – naglasio je Kolar.
Kazao je kako će osobno u utorak na sjednici Vlade RH sa županima u Virovitici pokrenuti ovu temu i smatra da je najvažnije imati konkretne prijedloge kako bi se moglo izaći iz te situacije.
-Mi ćemo napraviti jedan mali memorandum vezano za to i to ćemo proslijediti ministru Erliću, kod njega ćemo zatražiti sastanak s konkretnim prijedlozima. Ako ima i malo dobre volje, ovo što se traži je pravedno, a u krajnjoj liniji Europska komisija se zasniva na regionalnoj jednakosti, odnosno za ravnopravni regionalni razvoj. Ovdje ne da nemamo ravnopravni regionalni razvoj, nego čak imamo neravnopravni razvoj općina i gradova, što nije dugoročno održivo – istaknuo je Kolar.
Gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek upozorio je da potpomognuta ili brdsko-planinska područja već u samom startu dobivaju puno više novaca za svoje potrebe od države.
-Najnoviji primjer je održivost vrtića, gdje veći postotak, puno više dobivaju za djecu općine i gradovi koji su u BPP, ali smatram da bi svako dijete trebalo jednako vrijediti i jednako i svugdje bi trebalo jednako potpomoći dijete koje je u vrtiću. Drugi najveći problem je to što se ne možemo javljati niti na neke natječaje, a kada se javimo na natječaje, potpomognuta područja i tu moramo spomenuti otoke koji su također tu, puno se više sufinanciraju, nego naša. Maksimalno 40 posto nas financiraju, a potpomognuta brdsko-planinska područja između 60 o 80 posto – kazao je Brlek.
Govoreći o ITU mehanizmu naglasio je da je riječ o dobrom mehanizmu, ali da su iz projekta izostali mnogi gradovi i općine.
-Mi smo bili prije par godina na sastanku kod tadašnjeg državnog tajnika Šime Erlića koji je danas ministar. Spomenuo je tada da su svjesni te problematike, da će se osnovati poseban fond za JLS-ove koji će biti pod 5. ili 6. skupinom, međutim očito je na te probleme danas zaboravio. Tu su u prednosti Grad Ktapina sa svojim ITU mehanizmom s 13,5 milijuna eura i ono što je najvažnije, nisu ušle sve općine koje graniče s Gradom Krapinom, a trebale bi. Može se tu iščitati i politička poruka iz onoga koje su općine ušle, a koje ne. Na tim bi natječajima trebali svi biti ravnopravni, kako bi mogli konkurirati kvalitetom svoji projekata, a ne nekim drugim stvarima – poručio je Brlek.
Jasenka Auguštan Pentek, gradonačelnica Zlatara podsjetila je da je najviša planina u Zagorju Ivanščica te da se većina naselja nalazi na njezinim obroncima, a posebno je naglasila da će zbog toga što ne spadaju u brdsko-planinsko područje nekolicina jedinica lokalne samouprave na budućim europskim natječajima biti zakinuta.
-Jedan od takvih natječaja je onaj koji se priprema i otvara se 1. veljače, a to je kulturna infrastruktura na kojem u startu imamo manje od šest bodova. Mi ga pripremamo, kandidirat ćemo se, naravno. Građani uvijek procjenjuju dobiješ li projekte ili ne, ali šest bodova je jako teško dostignuti na neki drugačiji način i bojimo se da će u sljedećim infrastrukturnim natječajima biti ista situacija – rekla je Auguštan Pentek.
Naglasila je da će upravo zbog toga ponovo zatražiti sastanak kod ministra Erlića te izrazila nadu da će naići na razumijevanje, kako kod ministra, tako i kod Udruge gradova, Udruge Općina i Zajednice županija.
-Trebamo napraviti zajednički pritisak da se vidi što je s tim jedinicama lokalne samouprave te da imamo isti ili sličan položaj kao i druge jedinice lokalne samouprave. Interesantno je da sad kad smo imali skupštinu Udruge gradova, čelnici HDZ-a su bili kritični prema nekim zakonima za koje su čak neki saborski zastupnici se tamo žalili i vide koliko je promaklo nekih sitnica, a koje sada idu na teret gradova i općina – istaknula je zlatarska gradonačelnica.
Dodala je da je ono što svi žele da na ruralnim područjima žive ljudi, da se doseljavaju, ali da za to treba imati uvjete, a jedan od tih je da to bude brdsko-planinsko područje.
Načelnica Općine Konjščina Anita Krok napomenula je da i JLS koje, prema njezinim riječima nepravedno nisu u statusu brdsko-planinskog, troše velik dio proračunskog novca za samu pripremu natječajne dokumentacije, te da će biti oštećeni jer na nekim natječajima odmah na početku gube bodove.
-To je dosta teško objasniti našim građanima jer je cijelo Zagorje brdsko-planinsko i mislim da tu Vlada treba napraviti jedan iskorak i omogućiti novu kategorizaciju brdsko-planinskog prostora ili barem osigurati programe za nas sedam jedinica koje nismo ušle u brdsko planinski prostor. Općina Konjšćina već godinama sprema natječaj za vatrogastvo, no ispada da ćemo mi, pošto nismo u brdsko-planinskom prostoru, imati manje bodova i vjerojatno nećemo proći na natječaju. Zbog tog statusa u startu se gubi puno bodova i nažalost ne možemo konkurirati ravnomjerno kao i svi drugi – rekla je Krok.
Smatra iznimno važnim da se kroz Hrvatsku zajednicu općina prepoznaju ti problemi.
-Vjerujem da to nije problem samo u našoj županiji i država stvarno treba napraviti neki primjeren obuhvat i sva brda ravnomjerno staviti u brdsko-planinski prostor – zaključila je Krok.
Svoje nezadovoljstvo obuhvatom brdsko-planinskog prostora izrazio je i gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj.
-Niti jedna od naših lojalnih jedinica nije u potpomognutom području, kategorizirani smo kao 5. i 6. skupina, kao razvijena područja, a nismo ušli niti u ITU mehanizam u kojem su velika sredstva iz EU fondova za ulaganje u razne projekte, prvenstveno infrastrukturne. Sve nas to stavlja u podređen položaj, u odnosu na druge lokalne jedinice u županiji, bile one manje razvijene ili razvijenije od nas. Stoga s ovoga mjesta želimo poslati poruku prema Ministarstvu i Vladi, da se stvori pravičniji model koji će i nama omogućiti da konkuriramo na ti8m natječajima sa svojim kvalitetnim projektima. Ovakav obuhvat stvara nepravdu, razdor među građanima jer je diskriminirajući jer imate situaciju, kao ovdje u Gornjoj Plemenščini, da to nije karakterizirano kao brdski prostor, a nekoliko kuća ispod u općini Đurmanec jesu – rekao je Vešligaj.
Napomenuo je kako takvih problema ima u svakoj lokalnoj jedinici, u brojnim drugima u Krapinsko-zagorskoj županiji, ali i diljem Hrvatske, stoga će, naglasio je, tražiti obuhvat koji će se napraviti ili na razini naselja ili da cijela Krapinsko-zagorska županija bude brdsko-planinski prostor.
-O tome je komunicirao i HDZ još 2018. godine kada je njihov tadašnji predsjednik to jasno izjavio. Tražimo i da se napravi strategija kako zadržati ljude na ovom prostoru – poručio je Vešligaj.
a.kučić/sjever.hr
18.12.2023.
