U akciji ‘Sigurnost žena je odgovornost države’, ženske organizacije predale su u ponedjeljak zahtjeve za bolju zaštitu žena od nasilja Ministarstvu pravosuđa, ispred kojeg su u neplaniranom razgovoru, državnu tajnicu Vedranu Šimundžu-Nikolić upozorile na manjkavosti zakona.
U sklopu inicijative ‘Sigurnost žena je odgovornost države’, ženske organizacije su u ponedjeljak predočile Ministarstvu pravosuđa svoje zahtjeve za unapređenje zaštite žena od nasilja. Tijekom neplaniranog razgovora s državnom tajnicom Vedranom Šimundža-Nikolić, istaknule su joj nedostatke u postojećim zakonima, piše Indeks.hr.
-Nasilje nad ženama sustavan je problem, potrebno ga je adekvatno sankcionirati, država konačno treba ovom problemu adekvatno pristupiti i donijeti zakonodavstvo koje je u skladu s Istanbulskom konvencijom i koje nije rodno neutralno – istaknula je Sanja Juras, koordinatorica Ženske mreže Hrvatske.
Ispred zgrade Ministarstva, oko 50 žena se okupilo kako bi izrazile svoj protest. One su držeći transparent s porukom “Država je odgovorna za sigurnost žena” privremeno zaustavile dio Vukovarske ulice. Automobili koji su se zatekli zaustavljeni su se priključili inicijativi udruga koje su se pojavljivale na plakatima i “dali znak” trubeći kako bi privukli pažnju ministra.
Ženske organizacije prekinule su nakratko promet u Vukovarskoj ulici u Zagrebu. Prosvjedovale su i u Karlovcu i nizu drugih gradova.
Udruge traže zakonsko definiranje femicida kao zasebnog kaznenog djela
Juras je, u ime gotovo 40 ženskih organizacija i inicijativa, Ministarstvu predala i zahtjeve kojima traže poboljšanje zaštite žena u Hrvatskoj.
Traže da Vlada hitno osnuje radnu skupinu koja će raditi na donošenju zakonskih rješenja za reguliranje femicida.
Traže i definiranje femicida kao zasebnog kaznenog djela u Kaznenom zakonu, donošenje zakona koji će regulirati sve oblike nasilja nad ženama i staviti sankcioniranje nasilja nad ženama isključivo u kaznenu sferu.
Također, zatražile su i donošenje nacionalne strategije koja uključuje sve oblike nasilja nad ženama, u skladu s Istanbulskom konvencijom i predviđenim sredstvima za njezinu provedbu u državnom proračunu.
Državna tajnica: Sustavno se radi, ali može se i treba više
Zahtjeve udruga zaprimila je državna tajnica Ministarstva pravosuđa i uprave Šimundža-Nikolić. Istaknula je kako je ministarstvo kontinuirano mijenja i sustavno osnažuje odredbe zakona da bi se žrtva primjerenije zaštitila, i da bi se na vrijeme prepoznali rizici od nasilja nad ženama.
-Mi i sada sagledavamo i mijenjamo odredbe zakona i provedbenih propisa, sve s ciljem da se zaštiti žrtva nasilja, odnosno strože sankcioniraju počinitelji – rekla je Šimundža-Nikolić istaknuvši da će zakonske promjene biti u javnom savjetovanju za mjesec dana.
Na novinarsko pitanje planira li se zakonskim izmjenama udovoljiti zahtjevima udruga o zasebnom kaznenom djelu femicida, državna tajnica rekla je da je taj prijedlog i sada pred radnom skupinom.
-Naravno da ovaj prijedlog ima svoje uporište, no moramo naglasiti da u Kaznenom zakonu i sada postoji djelo teškog ubojstva protiv bliske osobe koja je zlostavljana i koji predviđa maksimalnu zatvorsku kaznu od 40 godina- rekla je Šimundža-Nikolić.
Članice ženskih organizacija pred kamerama ispitivale državnu tajnicu
Na njezinu izjavu nadovezale su se članice ženskih organizacija i upozorile na manjkavosti sustava. Ženska aktivistkinja Neva Tölle upitala je tajnicu zašto postupak prebacivanja nasilja prema ženama iz prekršaja u kazneno djelo traje godinama.
-Zašto ima toliko puno dvostrukih prijavljivanja, kada muškarac udari ženu, a ona mu kaže “Idiote jedan, prijavit ću te”, biva jednako kažnjena kao on – upitala je Tolle.
-Sve što je ovdje artikulirano razmotrili smo i uredili u više propisa – odgovorila joj je državna tajnica.
Poručila je i da su hrvatski zakoni koji štite od nasilja u obitelji u skladu s međunarodnim propisima, ali da se u praksi događa da se počinitelj neadekvatno sankcionira, zbog čega se i išlo u zakonske promjene. No i ta je tvrdnja državne tajnice naišla na kritike.
–Istanbulska konvencija je na snazi već pet godina, a naši zakoni su rodno neutralni i nisu usklađene s njom. Nemamo strateški pristup svim oblicima nasilja nad ženama, nemamo zakon za to – odgovorila je Juras, koja je prihvatila poziv da s državnom tajnicom o zahtjevima udruga popričaju na sastanku koji je uslijedio.
sjever.hr/index.hr
Foto: fb Ženska mreža Hrvatske
21.08.2023.
