Now Reading:
Što povezuje templare i dvorac Trakošćan?
Full Article 4 minutes read

Što povezuje templare i dvorac Trakošćan?

Hrvatska ima višestoljetnu templarsku tradiciju, koja je prilično nepoznata u široj javnosti. Diljem Hrvatske nalaze se ostaci bogate templarske baštine koju tek treba vrednovati i otkriti domaćoj i europskoj javnosti, u kojoj kontinuirano raste zanimanje za ovaj mistični redovnički viteški red. Zato je Hrvatski viteški red templara, udruga i bratovština, inicirao objavljivanje prve suvremene monografije koja se bavi ovom tematikom.

U dvorcu Trakošćan u petak je svečano promovirana monografija „Templarska baština na području Hrvatske“ u organizaciji Hrvatskog viteškog reda templara. Prva je to monografija posvećena vitezovima templarima na hrvatskim prostorima.

Templari su jedan od najznačajnijih viteških redova koji su nastali u srednjem vijeku. Predstavljali su poseban oblik redovničkih zajednica u sebi spajajući i ostvarujući dva ideala srednjovjekovnog čovjeka – posvećenost Bogu u redovničkom životu i vrline viteštva. Njihova povijest tema je koja je privlačila pozornost i znanstvenih krugova, i šire javnosti od srednjovjekovnog doba do naših dana. Pritom je važnu ulogu odigrao i način na koji je Red nestao, odnosno bio uništen, a što je dovelo i do nastanka različitih mitova i priča vezanih uz templare.

Ova knjiga na znanstveno utemeljen način prikazuje razvoj i povijest Reda, kako u cjelini, tako u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu, te njegovu kulturno-povijesnu baštinu u hrvatskim zemljama otkrivenu arheološkim istraživanjima te ukazuje na značenje njegovanja templarskih tradicija u suvremenom društvu.

– Dajemo pregled opće, ali i povijesti templara u našim krajevima, znanstveni pregled, oslobođen mistifikacije koja se često vezuje uz templare. Donosimo i pregled arheoloških istraživanja i lokaliteta vezanih uz templare u hrvatskim zemljama. Poglavlje smo posvetili i prisustvu ideje templarstva danas i udrugama koje nastoje slijediti njihov duh – kazala je urednica monografije Marija Karbić iz Hrvatskog instituta za povijest.

Templarskom arheološkom baštinom, njihovim tragovima, bavio se Juraj Belaj iz Instituta za arheologiju.

– Što je ostalo iza templara vezano je uz dosta problema. Bez interdisciplinarnog pristupa, suradnje s povjesničarima, povjesničarima umjetnosti, teško je uopće reći je li nešto templarsko ili ivanovačko ili od plemstva. Ništa nije tipično templarsko u smislu nekog materijalnog nalaza. Ali ako iz povijesnih izvora znamo da je neki posjed ili neka crkva pripadala templarima, pa ju pronađemo u iskopavanjima, takvih slučajeva imamo. I to sam pokušao pokazati u radu, ostatke njihovih domusa, to je slično samostanima, crkava, hospitala, utvrda. U zadnje vrijeme istražuje se sve više – rekao je Belaj i dodao da se kao povijesni objekti dijelom i templarski najčešće spominju crkva svetog Martina kraj Našica i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori te utvrda Vrana.

O monografiji „Templarska baština na području Hrvatske“ govorili su i Damir Karbić iz HAZU-a, Ivan Jurković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Lovro Tomašinec, veliki prior Hrvatskog viteškog reda templara, naglasio je da se radi o velikom iskoraku za hrvatsku kulturnu baštinu i povijest.

– Bilo je malo informacija o aktivnostima templara na našim područjima. Važno je bilo postaviti Hrvatsku kao templarsku destinaciju koja je bila ključna za djelovanje templara u Svetoj zemlji. Projekt je bio zahtjevan jer sva dokumentacija koju imamo o templarima nije prisutna u Hrvatskoj. Naš Znanstveni savjet morao je otići u Budimpeštu, u njihov arhiv koji je bio zatvoren sve do nedavno, i uz pomoć diplomacije uspjeli smo doći do dokumenta. Bio je to velik izazov – rekao je Tomašinec.

Promocija je održana u dvorcu Trakošćan.

– Trakošćan nema direktne veze s templarima, ali ima s templarskom doktrinom. Govorimo o Trakošćanu kao domu plemića. Plemiće možemo automatski povezati s viteškim kodom, pa nešto kasnije u 21. stoljeću i s džentlmenskim kodom. I upravo taj viteški-džentlmenski kod su njegovali templari, usprkos stereotipnim mišljenjima da su bili srednjovjekovno barbari – istaknuo je veliki prior Hrvatskog viteškog reda templara.

n.kalajdžija / www.sjever.hr
04.06.2022.

Input your search keywords and press Enter.