Ono najbolje što Hrvatska proizvodi i nudi, autohtoni zaštićeni proizvodi, izloženi su u subotu u Krapini na 5. Sajmu hrvatskih zaštićenih proizvoda koji su organizirali Ministarstvo poljoprivrede, Grad Krapina i Krapinsko-zagorska županija.
Podsjetimo, na području Hrvatske je 35 zaštićenih proizvoda, po čemu smo na visokom sedmom mjestu u Europi.
-Ono na što smo mi u Zagorju izuzetno ponosni i zadovoljni je da su od tih 35 proizvoda četiri zaštićena u Zagorju – naša purica, mlinci, štruklji, naš bagremov med. U sljedećem koraku to su naše autohtone sorte vina, od svetokriške bjeline do klanječkog sokola – rekao je na otvorenju Sajma župan Željko Kolar, a državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek dodao je da će, kada se zaštite i autohtone sorte zagorskih vina na europskoj razini, Zagorje imati kompletno zaštićen meni.
Na tome se već radi, rekao je Edi Maletić, profesor na Agronomskom fakultetu, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, objasnivši u kojoj je fazi projekt i o kojim je sortama riječ
-Radi se o puno sorti. Mi smo kao Fakultet ovdje prisutni već od 2005. godine i završili smo tri faze projekta koji se zove Spašavanje i revitalizacija autohtonih sorata Hrvatskog zagorja. To je kontinentalna hrvatska vinogradarska podregija, ali za razliku od drugih kontinentalnih krajeva, Hrvatsko zagorje je bogato autohtonim sortama i ovdje smo pronašli jako puno sorata koje spadaju u hrvatske autohtone sorte – rekao je Maletić.
U 17 godina sve su te sorte pronašli u starim zagorskim vinogradima, kolekcionirali ih i spasili od propadanja, ali i ispitali njihova svojstva, napravili od njih vina i sad je posao pri kraju.
-Znamo koje od tih sorata zaslužuju da se vrate u zagorske vinograde odmah, a koje ćemo čuvati za neke buduće generacije jer nikad se ne zna koje će vrijeme tražiti nešto od neke sorte ili vina – kazao je Maletić.
Neke su sorte pokazale izvrsne rezultate već u prvim godinama vinifikacije, prihvatili su ih neki proizvođači i od njih počeli raditi vina, a osim što su te sorte zaštićene od propadanja, pokrenuta je i proizvodnja njihovih sadnica.
-Uvjerenja smo da su to sorte s kojima bolje mogu profitirati ovdašnji vinogradari i vinari, nego s internacionalnim sortama koje su sad najčešće u našim vinogradima. To je i bila intencija na početku svih ovih naših istraživanja, da pokažemo da se i među tim našim starim sortama mogu pronaći one vrijedne koje mogu privući neke ljude da dođu u Zagorje, da kušaju prava zagorska vina uz prava zagorska jela. Već imamo vina od tih starih autohtonih sorata i uz pomoć Krapinsko-zagorske županije koja je od prvog dana stala uz ove naše napore i financirala i tvrtku Trgocentar iz Zaboka koja je naš najvažniji gospodarski suradnik, imamo što za pokazati i kušati – istaknuo je Maletić.
-To su uglavnom sorte beline, ima sve skupa osam sorata koje u nazivu imaju riječ belina. Najvažnija i najznačajnija je belina starohrvatska ili bijela belina velika ili stara krapinska belina, sorta koja je gotovo nestala, ali koja je nama znanstvenicima vrlo interesantna jer je dokazano genetičkim istraživanjima, najčešći roditelj mnogim drugim svjetskim sortama. Recimo, poznatom chardonnayu. Tu sortu čak zovu Casanova među sortama, daje odlična vina, lagana, svježa, kiselkasta, upravo onakva kakva se danas traže na svjetskom tržištu ponajviše, ali i onakva kakva su se tradicionalno pila u Zagorju – objasnio je Maletić.
Izrazio je zadovoljstvo što se beline malo pomalo vraćaju u zagorske vinograde te dodao da je počela i 4. faza istraživanja s Krapinsko-zagorskom županijom čiji je cilj zaštititi brend zagorskih belina.
-Vjerojatno će se raditi o nekoj zaštiti na nacionalnoj i europskoj razini, tako da svi koji se budu držali pravila igre, tj specifikacije moći će to označiti na boci, a svatko tko kupuje i naruči ta vina znat će što pije – zaključio je.
Budućnost autohtonih zagorskih sorata vina je, dakle, svijetla i nadamo se da će se projekt uskoro realizirati jer, podsjetimo, tradicijski proizvodi zaštićeni europskim oznakama na tržištu mogu postići dvostruko ili triput veću cijenu od onih koji se prodaju i proizvode bez zaštite.
a.kučić/sjever.hr
08.05.2022.
