Jurica Sabol, geolog, kustos i dosadašnji voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca i Nalazišta “Hušnjakovo” u Krapini kojemu je 2016. godine dodijeljena Oznaka europske baštine kao lokalitetu od iznimne važnosti za povijest čovječanstva Europe, nedavno je izabran za novog ravnatelja Muzeja Hrvatskog zagorja, što je prihvatilo i Upravno vijeće i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te je s početkom veljače stupio na tu dužnost. Koji su razlozi Juričine prijave, kakvi su daljnji planovi muzeja i koji nas noviteti očekuju, pročitajte u nastavku.
– Nekako se i po prirodi probudila ambicioznost i smatram da je potrebno neke stvari promijeniti, da one mogu biti bolje. To je odluka koja se nije dogodila preko noći, ona je dugo i pomno razmišljana. Sukladno tome, bilo je potrebno razradit četverogodišnji plan razvoja i rada kompletne ustanove. Odluka je bila razrađena i u konačnici rezultirala prijavom na Javni natječaj – rekao je Sabol.
Prijava se desila pod novonastalim okolnostima koje su zadesile cijeli svijet. Uz to, ne moramo posebno naglašavati potrese koji se ne mogu predvidjeti. Mnoge su ustanove kulturne baštine stradale na području Krapinsko-zagorske županije, a ravnatelji i voditelji moraju se nositi s novonastalim okolnostima.
– Prije svega, obzirom da sam emotivno vezan za krapinski muzej smatram da Krapina ne iskorištava ni 50 posto potencijala od onoga koliko može. U konačnici – mora bolje. Nadam se da će se, u suglasju sa gradom Krapinom i s osnivačem razriješiti puno toga. Prvo imovinsko pravni odnosi koji su vezani za sami lokalitet i Nalazište Hušnjakovo, tu je stara Kneippova zgrada i tu su dodatni sadržaji koji su pokrenuti prije 11 godina, a ništa se nije radilo po tom pitanju. Čitav niz različitih projekata vezan je za zaštitu i druge investicije koje se tiču Krapine. Svaka muzejska jedinica ima svoje specifične potrebe, neke probleme ili izazove s kojima se moramo nositi – objasnio je Sabol.
Istaknuo je problematiku odskakanja jednog muzeja u odnosu na druge. Kao rješenje vidi određene pakete zajedničkih programa i aranžmana. Također, istaknuo je želju za jeftinijim ulaznicama za ostale ustrojbene jedinice Muzeja Hrvatskog zagorja čime bi se potaknula veća posjećenost i bolja vidljivost.
– Definitivno bi se trebalo više posvetiti marketingu i to pogotovo prema susjednim županijama; Zagreb kao mogući prioritet pa varaždinsko i međimursko područje… Zagorje nije loše povezano cestama što govori i veliki broj posjetitelja iz Slovenije prije epidemije. Napravio sam cijeli plan bez korone, ali opet moramo biti svjesni i vremena u kojem živimo tako da će paralelno trebati razmišljati i osluškivati potrebe posjetitelja da se programi organiziraju virtualno – kazao je Sabol i dodao:
– Početak korone, pa lockdown teško mi je pao. Otkazane su sve manifestacije kao i međumuzejske i međunarodne suradnje, nema gostovanja virtualno, a smisao je muzeja interaktivnost.
Ne moramo posebno naglašavati kako je sloboda pogleda, sloboda emocija, osjetila i doživljaja pa i sloboda pokreta u prostorijama muzeja uživo nenadmašiva u usporedbi s virtualnim razgledavanjem.
– Mislim da je, i nakon uvedene on-line škole i djeci i roditeljima, najmanje potreban on-line odlazak u muzej. Moramo se barem malo prilagoditi i dati posjetiteljima priliku. Želio bih istaknuti da smo u fazi izrade on-line vodstva uživo u muzeju u Krapini. Tako će si sve škole moći naručiti osobnog vodiča. Vodstvo je zamišljeno putem platforme zoom – 40 minuta vodstva, 20 minuta za pitanja i odgovore. Mi ćemo vjerojatno biti prvi koji smo to pokrenuli – najavio je Sabol i dodao:
– Tu je naravno i Krapina gdje je veliki niz problema. Izazov je naravno i Dvor Veliki Tabor koji nema stalni postav. Scenarij stalnog postava završen je prije nekoliko godina i prihvaćen od strane Hrvatskog muzejskog vijeća i trebalo bi sad aplicirati na EU fondove 2021. – 2027. godina. Svaka jedinica ima svoje izazove. Kumrovec je jedna specifična jedinica; muzej na otvorenome sa disperziranim objektima koji su zaštićeni. U Donjoj Stubici smatram da bi trebalo dodati edukativnu komponentu, rad sa djecom, rad s lokalnom zajednicom, s hrvatskom i lokalnom turističkom zajednicom. Nadam se da ćemo svi zajedno koliko će to biti moguće realizirati projekte. Ako uspijemo realizirati barem pola, mislim da je to veliki uspjeh.
Izazova na svakoj strani ima mnogo i biti će teško, ali držimo fige, posjećujmo muzeje i njegujmo kulturnu baštinu Hrvatskog zagorja!
mčaržavec / www.sjever.hr
05.02.2021.
