Nova Vlada najavila je reformu lokalne samouprave, a prvi konkretan korak je javno savjetovanje izmjena Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi koje je u tijeku.
Što bi najavljene moguće promjene donijele, koje su pozitivne i negativne strane, i je li to korak naprijed ili nazad za Aktualno.hr/Sjever.hr pojašnjava gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić.
Sve se češće govori o reformi lokalne samouprave, o tome da gradonačelnicima i načelnicima, pogotovo u manjim sredinama, ne trebaju zamjenici, predlaže se i manji broj općina. U svojim saborskim mandatima i sami ste govorili o tome.
Aktualnim prijedlogom najavljene su izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o lokalnim izborima, kojima se, među ostalim, planira prepoloviti broj lokalnih dužnosnika. Zamjenici (župana, gradonačelnika) birali bi se samo u županijama i velikim gradovima, a u planu je i smanjenje broja članova predstavničkih tijela za 20%. Time bi se, tvrdi predlagač, na godišnjoj razini ostvarile uštede od 100 milijuna kuna. Osobno mislim da je ovakav prijedlog nekonzistentan i da neće uroditi učinkovitom reformom niti pak bilo kakvom stvarnom strukturnom promjenom. Ušteda o nekih 100 milijuna kuna o kojoj se govori iznosi tek oko 1% ukupnog učešća jedinica lokalne i regionalne samouprave u konsolidiranom proračunu. Nije da je to mala cifra, ali ona je neznatna u ukupnoj budžetskoj masi. A kad se već navode uštede, u potpunosti se zaobilazi mreža državne administracije, koja je glavni i golemi „gutač“ novca. Slažem se da racionalizacije treba biti prvenstveno kod malih općina, koje za kvalitetan rad ne posjeduju dovoljne kadrovske kapacitete. Međutim, za njih je već i postojećim zakonima predviđena mogućnost povezivanja radi optimizacije rada i radnih procesa (zajedničke službe, osnivanje zajedničkih komunalnih poduzeća ili zajedničko zapošljavanje komunalnih i poljoprivrednih redara). Koliko god pažljivo proučavam zakonske prijedloge, iz njih nikako ne mogu iščitati glavnu intenciju onoga što se naziva reformom, a to je kako provesti doista kvalitetnu fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju.
Kakav je vaš stav po pitanju smanjenja broja općina?
Ako je konačni cilj mehanički „srezati“ broj JLS-ova sa sadašnjih 555 na nekih 120-130, onda smatram da to nije dobro. Ima i drugih razvijenih europskih zemalja također s velikim brojem JLS-ova i kod njih takav ustroj funkcionira besprijekorno. Osobno nisam za ukidanje onih općina koje već sada dobro funkcioniraju, to više što je velik broj njih kroz proteklih 27 godina višestruko opravdao svoje postojanje. Mnoge su se sjajno komunalno, prometno i infrastrukturno izgradile te iz EU fondova povukle visoka novčana sredstva za financiranje projekata.
Što bi onda trebalo učiniti, pa Vašem mišljenju?
Smatram da se nikako ne bi smjelo dogoditi ukidanje ili pripajanje manjih općina većim JLS-ovima a da se prije toga ne pita građane. Građanima treba prepustiti odluku o tomu žele li vlastitu općinu ili ne, a izrijekom sam protiv toga da zakon „kroji“ granice općina. I ono što je također osobito važno: I stanovnike većih gradova i općina (kojima bi se trebale pripojiti manje) također treba pitati pristaju li na to, a ne ih protiv njihove volje dovoditi pred gotov čin. Sve protivno tomu bilo bi teško kršenje odredbi Europske povelje o lokalnoj samoupravi koja je izrazito senzitivna po tom pitanju i već u svojim početnim odredbama jasno utvrđuje da „lokalna jedinica ima slobodu pokretati inicijativu o svakom pitanju koje nije izričito izuzeto iz njezine nadležnosti ili dodijeljeno nekom drugom tijelu“. Smatram da se u ovakve rasprave trebaju, osim stručnjaka, uključiti i operativci (gradonačelnici, načelnici) koji dobro poznaju i razumiju ovu problematiku, kako bi se iskristalizirao odgovor na pitanje – koje poslove mogu obavljati općine s 3.000 do 5.000 stanovnika, a koji od njih se mogu povjeriti ili prenijeti na nekog drugog. Osobno općine nikad ne bih ukidao, osim onih koji kadrovski i fiskalno doista ne mogu funkcionirati na zadovoljavajući način i naravno, u slučajevima kada je to izričita želja njihovih građana.
Kako Vi vidite budući ustroj i funkciju lokalne samouprave?
Prije svega, podsjećam da je prostor Hrvatske većim dijelom ruralni te da je upravo to 90-tih godina i bio razlog formiranja velikog broja malih općina. Na taj način se građanima željelo omogućiti da im usluge lokalne samouprave budu što bliže i dostupnije. Stoga smatram da taj, suštinski moment, iz vida ne bi smjela ispustiti ni predstojeća reforma lokalne uprave kao i nijedna druga buduća reforma. A to je da se svim građanima – bez obzira žive li oni u Zagrebu, Varaždinu, Ivancu ili u nekoj maloj općini koja je od prvog većeg administrativnog centra udaljena 30 ili 40 kilometara – stvore preduvjeti za ostvarivanje podjednake razine osnovnih usluga na razini lokalne samouprave.
Kako bi, po Vama, ubuduće trebale funkcionirati županije?
Na žalost, iz zakonskih prijedloga nije razvidna ni buduća pozicija ni funkcija županija. Ono što sada imamo jest to da županije već funkcioniraju kao institucije preko kojih država transferira novac za obrazovanje, za primarnu zdravstvenu zaštitu i druge decentralizirane funkcije, što znači da već sada imaju prerogative države i da faktički funkcioniraju kao „regionalna država“. Što se u njihovu statusu, ustroju i funkciji misli promijeniti, to se iz prijedloga zakona ne da iščitati.
Zaključno?
Ako se reformom ništa strukturno ne promijeni i ne uspije riješiti nabolje, onda to i nije reforma. Ovo što sada imamo pred sobom je „grebanje“ po površini. U načelu, ne vidim kud to vodi. Neka rješenja se mogu podržati, ali kao cjelovitu izmjenu zakona svakako ne. Ako to vodi ka ukidanju, onda definitivno ne. Na primjer, kakvom će kvalitativnom svrhom uroditi prijedlog po kome bi Gradsko vijeće Ivanca ubuduće, umjesto 17, imalo 15 vijećnika? Ima i niz praktičnih stvari koje će vrlo teško moći funkcionirati. Hipotetski: Gradonačelnik neće imati zamjenika, piše u zakonu da ga može mijenjati pročelnik. To je krivo. Zamjenik, kao i načelnik i gradonačelnik, ima izborni legitimitet. Pročelnik nema. I pročelnik ne može dugoročnije, na mjesec, dva, tri, preuzeti ulogu zamjenika, ako gledamo s formalne strane.
sjever.hr
10.09.2020.
