Krapinsko-zagorska, od 14 kontinentalnih županija, nalazi se negdje u sredini što se tiče korištenja EU sredstava dok samo Krapina trenutačno provodi projekte u vrijednosti od 125 milijuna kuna.
“Premda se u Krapini godinama govorilo o EU fondovima, trebalo je proći dogledno vrijeme da se nešto pokrene, uz probleme s manjkom radne snage i istovremeno velikom količinom posla. No, danas se možemo pohvaliti nizom projekata koji su financirani sredstvima EU fondova”, rekao je Zoran Gregurović, gradonačelnik Krapine.
“U nešto više od dvije godine došlo je do jačanja intenziteta objava natječaja. Krajem 2016. Hrvatska je bila na devet posto ugovorenosti, godinu dana kasnije na 35 posto, a prema rezultatima zaključno s prošlim mjesecom trenutačno smo na 64 posto ugovorenih sredstava. U Krapinsko-zagorskoj županiji ugovoreno je projekata u vrijednosti milijardu i tristo milijuna kuna”, rekao je Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Hrvatska je tako, s obzirom na izdvajanje za članstvo u Europskoj uniji – u plusu, i to više od deset milijardi eura, a do 2023. godine on će biti još veći, naveo je državni tajnik. Održana je i zanimljiva panel diskusija na temu razvoja Grada Krapine u kojoj su predstavljeni brojni projekti, što pokazuje da Krapinsko-zagorska županija ima velik potencijal, i to u nekoliko sektora.
Niz je, dakle, projekata koji se trenutačno provode, od kojih je istaknuta Crna kraljica, značajni projekt u vrijednosti od tri milijuna kuna koji se odnosi na uređenje i obnovu Starog grada Krapina, uređenje parka skulptura Forma Prima u šumi Josipovac i izgradnju pješačkog mosta raspona 300 metara koji povezuje te lokacije. Naveden je i produžetak izgradnje Ulice Frana Galovića, izrada projektne dokumentacije za Šemničke vrtiće, produženi rad gradskog dječjeg vrtića za što su nedavno ostvarili sredstva, magistralni cjevovod od Žutnice prema Jesenju, Pučko otvoreno učilište s nekoliko projekata, Krakom Vodoopskrba sufinanciran kroz Program ruralnog razvoja te aktivnosti vezane uz gospodarenje otpadom i gospodarsku zonu.
Razvoj svakako ne bi bio moguć bez EU fondova, rekla je Vlatka Mlakar, pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove Krapinsko-zagorske županije. “Bilježimo pozitivan trend ugovaranja u posljednje dvije godine. Stopa ugovaranja 2018. na području naše županije bila je 42 posto viša u odnosu na godinu prije. Gledajući 2017. i 2018. godinu, vrijednost ugovorenih projekata je 1,3 milijarde kuna”, navela je Mlakar. Više natječaja znači i veću potražnju na tržištu stoga, kaže Mlakar, dobivaju do 35 posto više cijene kod javne nabave, a dio iznad ugovorenog ide na teret provoditelja, odnosno korisnika programa. Navela je i strateški projekt koji trenutačno provode i koji vrijedi 33 milijuna kuna – izgradnja Poslovno-tehnološkog inkubatora. Proveli su i brojne projekte iz područja obrazovanja i zdravstva te projekt energetske obnove devet škola, od kojih su tri priveli kraju. “Fokusirani smo na novo financijsko razdoblje, puno programiramo, imamo nekoliko strateških projekata – obnova bolnice u Krapinskim toplicama u vrijednosti od 150 milijuna kuna, zatim Znanstveno-edukacijski centar Zagorje koji vrijedi 120 milijuna kuna, Centar kompetentnosti u vrijednosti od 85 milijuna kuna. Važna je javna nabava jer u njoj leži uspjeh svakog EU projekta – pravila se moraju poštivati, prati se procedura, pravilnici te rješenja državne komisije za kontrolu postupaka. Zbog nijansa u uvjetima može se lako izgubiti mogućnost sufinanciranja”, istaknula je Mlakar. Obrazovanje i zdravstvo Cilj je i jačanje eko sustava, a nositelj licence je mreža Poslovnih anđela, platforma putem koje, kaže Mlakar, žele širiti suradnju startupova. Pučko otvoreno učilište Krapina poglavito se bavi kulturom i obrazovanjem odraslih, i to na nekoliko lokacija tijekom cijele godine.
sjever.hr / www.lokalnivecernji.hr
