S prvim danom nove godine država je sa županija preuzela upravljanje općim bolnicama. Kako je istaknuo ministar zdravstva Vili Beroš, radi se o reformskoj mjeri radi financijske održivosti i organizacijske reforme bolničkog sustava. Odnosno, glavni cilj reforme trebao bi biti smanjenje dugova bolnica te poboljšanje financijskog poslovanja.
Do proljeća bolnice bi trebale odabrati novo vodstvo, upravo vijeće i ravnatelje, s time da se ravnatelji donose uz suglasnost ministra, dok bi do 1. srpnja bolnice trebale donijeti i nove statute.
Mnoge županije izrazile su nezadovoljstvo time, pa su tako Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska županija krajem 2023. godine zatražile ocjenu ustavnosti te odluke, a isto je napravila i Međimurska županija. Odluke Ustavnog suda još uvijek nema.
Kako je objasnio krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, Županije same znaju najbolje upravljati svojim bolnicama i najbolje znaju što im treba.
– Za bolje funkcioniranje zdravstvenog sustava mora se promijeniti sustav funkcioniranja, a ne osnivačka prava – istaknuo je župan Kolar prilikom pokretanja postupka za ocjenu ustavnosti vladine odluke.
I međimurski župan Matija Posavec kritizirao je odluku Vlade.
– Reforma zdravstva se ne radi preuzimanjem osnivačkih prava bolnica jer nas je iskustvo naučilo da svakom centralizacijom sustava, pa i u zdravstvu, se dovodi u pitanje pristup dostupnosti zdravstvene zaštite na lokalnoj razini, kao i mogućnost lakše prilagodbe potrebama lokalnog pacijenta – poručio je Posavec.
Oba župana su u nekoliko navrata komentirala da se prijenosom osnivačkih prava neće riješiti problem dugova u hrvatskom zdravstvu jer klinički bolnički centri, koji već jesu u vlasništvu države, generiraju najveći gubitak.
Da ne bi sve bilo tako crno, županije će i dalje biti uključene u rad i organizaciju bolnica, bar prividno. Naime, Županije će sada imati jednog člana Upravnog vijeća, od njih sedam, dok su prije imale po nekoliko članova.
Inače, vrijedno je spomenuti da je država već jednom oduzela osnivačka prava županijama zbog sanacije bolničkog sustava. Sanacija nije uspjela jer su bolnice napravile nove dugove. One su tada vraćene osnivačima, i to sa novim dugovima. Pitanje je kakvu će odluku donijeti Ustavni sud te, ako će bolnice ipak ostati u vlasništvu države, hoće li se ponoviti ne tako nedavna povijest i bolnice se nakon nekog vremena vratiti županijama sa novim, većim, dugovima.
n.p.bajz/sjever.hr
02.01.2024.
