Da Hrvatska ima problem sa nedostatkom radne snage znaju već i ptice na grani. Zbog toga mnogim poslodavcima ne preostaje ništa drugo doli zapošljavati strane radnike.
Na nedavno održanom Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika u Tuheljskim Toplicama upravo je glavna tema bila radna snaga, a kako je istaknuo krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, i u Krapinsko-zagorskoj županiji nedostaje radnika.
– Nedostatak radnika je primjetan i kod nas, nešto manje nego u drugim krajevima Hrvatske, s obzirom da je na moru to sezonska djelatnost, a mi turizam imamo cijelu godinu. Također, sve naše hotelske kuće imaju nekoliko desetljeća iskustva i tradicije, a domicilno je stanovništvo vezano za taj posao. U posljednjih nekoliko godina vidljivo je da naše najveće hotelijerske kuće ne mogu izgurati cijelu godinu bez strane radne snage, no to nije toliko izraženo kao na obali – rekao je tada župan Kolar.
Međimurski župan Matija Posavec na posljednjoj sjednici Županijske skupštine rekao je kako raspolažu s podatkom da po broju izdavanja dozvola, strani radnici na područje Međimurja dolaze iz Filipina, Nepala, Indije te Bosne i Hercegovine.
– Samo ove godine 7156 zahtjeva zatraženo za potrebom radne snage od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Mi smo percipirali sve podatke, tražili statistiku i napravit ćemo analizu kako bi predložili ideje kako bi kao Međimurska županija doskočili potrebama tržišta – rekao je župan Posavec.
Sve veći broj stranih radnika ponukao je i Varaždinsku županiju na zanimljiv projekt integracije stranih radnika koji je najavljen početkom 2023. godine.
– Uvidjevši da broj stranih radnika na području Varaždinske županije iz dana u dan raste, smatrali smo nužnim otvoriti tu temu. O tome smo raspravljali još 2021., kad je u županiji bilo oko 2400 stranih radnika. Najviše državljana trećih zemalja, dakle onih izvan Europske unije, dolazi iz BiH, a slijede radnici iz Nepala, Srbije, Filipina, Indije i Sjeverne Makedonije – rekao je tada župan Anđelko Stričak.
Raste broj stranih radnika
Broj stranih radnika od tada je znatno narastao, što pokazuju i posljednji podaci Ministarstva unutarnji poslova. Naime, do kraja studenog na području Hrvatske izdano je ukupno 160.464 dozvola za boravak i rad, odnosno radnih dozvola za strance, a velik dio njih izdan je upravo na sjeveru Hrvatske.
Prema podacima koje je izdao MUP po Policijskim upravama, u PU zagrebačkoj izdano je ukupno 39 246 dozvola, u PU varaždinskoj izdano je 7390, a u PU međimurskoj njih 4660.
MUP-ovi podaci pokazuju da je u iz PU krapinsko-zagorske izdano 3321 dozvola za boravak i rad, iz koprivničko-križevačke njih 3536 te iz PU bjelovarsko-bilogorske 1039.
Ukupno gledajući, do kraja studenog na sjeveru Hrvatske izdano je 59.192, što je 36,8 posto od ukupnog broja izdanih radnih dozvola. Taj postotak još je veći ako se gleda broj novo zaposlenih, koji na sjeveru Hrvatske iznosi 40 872, odnosno 39,1 posto novo zaposlenih.
Ovdje treba dodati i da je određeni broj stranih državljana radi na crno, odnosno nije prijavljeno, tako da je broj stranih radnika zasigurno veći nego što to pokazuju službene brojke.
Stranih radnika najviše u građevinarstvu
Strani radnici najviše se zapošljavaju u građevinarstvu te turizmu i ugostiteljstvu, a kako je objavila Hrvatska gospodarska komora nakon istraživanja među svojim članicama koje su imale zaposlene strane državljane, nedostatak radnika s potrebnim znanjem i vještinama sve više postaje ključni ograničavajući problem razvoja hrvatskog gospodarstva.
– Iako neki ne vide logiku u tome da toliki broj građana napušta Hrvatsku u potrazi za boljim životom, a da se radna snaga uvozi iz inozemstva, za sada je to jedina opcija kako bi se građevinski i drugi gospodarski sektori održali na životu. Na taj način strani radnici pomažu održati postojeća radna mjesta i omogućiti neka buduća radna mjesta – rekla je potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj na Hrvatskom graditeljskom forumu.
Iako bi mnogi pretpostavili da je strani radnik jeftiniji, pa ih zbog toga toliko ima, stvarnost je nešto drugačija.
– Traženje radnika, trošak dozvola, prevoditelji, učenje i stručna obuka stvaraju određeni trošak koji nije zanemariv. Zbog svih tih dodatnih troškova strani radnik je oko 20 posto skuplji od domaćeg – istaknula je Čagalj.
n.p.bajz/sjever.hr/HGK
26.12.2023.
