Više od četvrtine mladih u Hrvatskoj radi na određeno. S udjelom od 27,3 posto mlađih od 30 godina koji su privremeno zaposleni Hrvatska nije najgora u Europskoj uniji, ali je među najgorima, pokazuje najnovija statistika Eurostata.
Kako piše Poslovni dnevnik istraživanje “Iskustvo rada na određeno” pokazuje da gotovo polovica zaposlenih na određeno nema jednake uvjete rada kao oni zaposleni na neodređeno. Diskriminirali su prema različitim osnovama.
Primjerice, gotovo četvrtina ispitanih u istraživanju koje su proveli Institut za društvena istraživanja i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), imala je nižu plaću od onih s ugovorom o radu na neodređeno. Također, navodili su i da termine godišnjeg odmora i slobodnih dana ne mogu jednako birati, a bili su i u lošijoj poziciji pri ostvarivanju prava na bolovanje. Osim toga, rad na određeno otežava pristup financijskim uslugama, poput kredita i minusa, što otežava rješavanje nekih ključnih životnih pitanja – kao što je kupovina nekretnine.
Statistika isto tako pokazuje da je raširenost rada na određeno općenito sve prisutnija. Tako je 2000. na određeno u Hrvatskoj radilo tek osam posto svih zaposlenih, a krajem prošle godine 14%.
Ono što je Hrvatska specifičnost jest činjenica da od svih zemalja EU-a bilježimo najveći rast rada na određeno, a važan doprinos ovakvim trendovima sigurno je dala i regulativa, točnije Zakon o radu kojim je 2013. ukinuta lista dopuštenih razloga zapošljavanja na određeno.
Najnovijim zakonskim izmjenama država je ograničila ugovore na određeno na tri načina – u trajanju, broju i razlozima. Poslodavci sada moraju imati objektivan razlog zašto nekoga privremeno zapošljavaju. Također, s istim radnikom ne smiju sklopiti više od tri uzastopna ugovora na određeno, a njegovo trajanje ne smije biti duže od tri godine, piše Poslovni dnevnik.
www.sjever.hr/www.poslovni.hr
19.05.2023.
