Iako se razlika postupno smanjuje, žene u Europskoj uniji i dalje zarađuju manje od muškaraca. Prema posljednjim podacima Eurostata za 2020., prosječna razlika u plaći između muškaraca i žena u Uniji bila je 13 posto, dok je godinu ranije iznosila 14,1 posto, piše tportal. Hrvatska je u grupi zemalja s manjim jazom od prosječnog, pri čemu u pojedinim djelatnostima žene u prosjeku imaju više plaće.
U 2020. prosječne bruto plaće žena po satu u EU bile su u prosjeku 13 posto niže od onih koje primaju muškarci. U razdoblju od osam godina, između 2012. i 2020., razlika u plaćama spolova u EU smanjena je sa 16,4 posto na 13 posto.
Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj su 2020. žene u prosjeku primale 11,2 posto manje plaće dok je godinu ranije razlika iznosila 11,5 posto. Najnoviji podaci DZS-a za posljednje tromjesečje 2022. pokazuju da se jaz nastavio smanjivati. Prosječna bruto plaća žena po satu bila je 6,5 posto niža nego plaća muškaraca.
Kako piše tportal, slična je relativna razlika i u neto plaćama. Dok su muškarci u prosjeku primali 8102 kuna neto, žene su zarađivale 7545 kuna, odnosno 6,9 posto manje. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, prosječne neto plaće muškaraca porasle su za 9,6 posto, a žena za 9,7 posto.
Najveće razlike u korist muškaraca prisutne su u bankarstvu i osiguranju, djelatnostima u kojima žene u prosjeku primaju 22,6 posto nižu plaću. Veliki jaz prisutan je i u zdravstvu i socijalnoj skrbi (21,8 posto), prerađivačkoj industriji (16,5 posto), trgovini (16,2 posto) te ostalim uslužnim djelatnostima (16 posto).
Znatno manje razlike su u opskrbi električnom energijom (0,8 posto) te prijevozu i skladištenju (1,2 posto). U dvije djelatnosti žene imaju više prosječne plaće od muškaraca. Značajna razlika u korist žena je u građevinarstvu, u kojem imaju prosječnu plaću od 7021 kunu, a muškarci primaju 6284 kune. Ženska primanja su malo veća (0,5 posto) i u djelatnosti vodoprivrede i gospodarenja otpadom.
Oko 30 posto ukupne razlike u plaćama može se objasniti velikom zastupljenošću žena u sektorima s nižim plaćama i bavljenjem poslovima vezanim uz njegu, prodaju ili obrazovanje. Još uvijek postoje poslovi, primjerice u znanosti, tehnologiji i inženjerstvu, u kojima je zastupljenost muškaraca viša od 75 posto.
No, žene su u pravilu diskriminirane na dobro plaćenim upravljačkim pozicijama. Manje od 10 posto glavnih izvršnih direktorskih pozicija drže žene, a na menadžerskim pozicijama razlika u plaćama osobito je izražena jer žene po satu zarađuju dvadesetak posto manje nego muškarci na istim pozicijama, piše tportal.
www.sjever.hr / www.tportal.hr
08.03.2023.
