Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak danas je u Varaždinu dala izjavu za medije u kojoj se osvrnula na odbacivanje prijedloga od strane Ustavnog suda za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke o donošenju kurikukuluma za nastavni predmet informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj koji je predložio Tomislav Gojmerac. Također, iznijela je svoj stav u vezi povećanja plaća učiteljima i nastavnicima te na Bandićev prijedlog o povećanju od 17 posto, a zaključila je i kako županije na sjeveru Hrvatske prednjače u ulaganjima u obrazovanje.
Podsjetimo, dr. med. Tomislav Gojmerac, pedijatar, dopredsjednik Centra za prirodno planiranje obitelji i suradnik udruge U ime obitelji u projektu “Roditelji odlučuju o odgoju svoje djece”, pozivajući na odluku Ustavnoga suda iz 2013. kojom je ukinuta odluka o uvođenju kurikuluma zdravstvenog odgoja u lipnju 2016. godine podnio je prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti o uvođenju informatike kao obaveznog predmeta.Gojmerac smatra da je ministrica prilikom donošenja odluke o obaveznoj informatici “prešla granice svoje nadležnosti i prigrabila ovlasti koje u ustavnom poretku ima isključivo zakonodavac”.
-Pozdravljam odluku Ustavnoga suda da se odbije prijedlog za ukidanje informatike u školama. Mi smo informatiku kao obavezni predmet uveli od školske godine koja sada završava. Nakon 25 godina pokušaja i izgovaranja uvedena je informatika. Ona se provodi u svim petim i šestim razredima kao obavezni predmet, a u ostalim kao izborni predmet. Izborni će predmet biti i od prvog razreda osnovne škole od školske godine 20/21. bez obzira na pitanja, puno je bilo onih koji su mislili da je to nemoguće uvesti u tako kratkom vremenu, to je uspjelo. Uspjeli smo i kadrovirati u smislu da se kadrovski obnove škole da mogu provoditi i obaveznu informatiku i izbornu informatiku, a i opremili smo škole, uložili u pripremu kabineta, opreme i naravno edukaciju nastavnika. To je velika stvar i zahvaljujem svima koji su u tom cijelom poslu dali podršku. I naravno pozdravljam odluku Ustavnog suda jer je procedura uvođenja informatike bila napravljena korektno i u skladu sa zakonom. Svima onima koji danas razmišljaju o informatici kao nečemu što našim učenicima ne treba, mislim da su u velikoj zabludi jer u 21. stoljeću ne znati se služiti modernom tehnologijom jednako je kao ne poznavati strane jezike, bilo koji strani jezik. To ne znači da će svi oni koji će slušati informatiku biti programeri, kao što svi oni koji uče strane jezike u školama nisu prevoditelji. Dali smo dobru priliku našim učenicima da konkuriraju na tržištu rada – mišljenja je Divjak
O povećanju plaća učiteljima i nastavnicima dosta se priča posljednjih dana, a ministrica Divjak istaknula je kako se osim edukacijama i opremanjem škola ugled nastavnicima nastoji podići i na ovaj način. Nagrađivanjem za rezultate i povećanjem koeficijenta.
-Radimo na administrativnom rasterećenju kako bi se učitelji više bavili učenicima, a manje papirima i papirologijom. I naravno radimo na poboljšanju materijalnog status preko napredovanja i nagrađivanja. Po prvi puta se uvodi nagrađivanje za najbolje. Ali jednako tako i povećanje plaća preko povećanja koeficijenata. Tijekom proljeća ove godine razgovarali smo s dva većinska sindikata kako bismo utvrdili koliko je to zaostajanje u koeficijentima plaća učitelja i nastavnika. To zaostajanje je nešto više od 6 posto, točnije 6,11 posto. Naš je prijedlog da se to zaostajanje u koeficijentima nadoknadi četiri posto ove godine i dva posto sljedeće godine. To je prijedlog koji smo predočili i na Vladi, gdje imamo podršku i koalicijskog partnera HNS-a. Važno nam je da stvarno učitelji i nastavnici osjete to povećanje jer se s ovom reformom bitno povećava složenost njihovog posla- pojasnila je Divjak
Osvrnula se i na Bandićev prijedlog o povećanju plaća za 17 posto.
-Dobro je da su se druge stranke, pogotovo one koje su u koaliciji, sjetile dati podršku. Mi smo s tim prijedlogom izašli prvi puta u javnost početkom šestog mjeseca i odonda vodimo razgovore unutar Vlade, procjenjujemo koliko je to sredstava potrebno i komuniciramo sa sindikatima čiji je to inicijalni prijedlog bio. Tu je i rast osnovice koji će dijeliti sudbinu svih zaposlenih u javnim službama. Za razliku od drugih ja stvarno računam. Povećanje ove godine bi značilo da moramo osigurati u proračunu oko 39 milijuna kuna dodatnih, a za iduću godinu, ako se još uračuna i rast osnovice, oko 300 milijuna dodatnih kuna za ovo povećanje od 4 plus 2 posto. Nadamo se da ćemo uspjeti ne samo pronaći sredstva nego i sa sindikatima dogovoriti model i dinamiku kako da se to povećanje ostvari. Oni koji imaju druge prijedloge neka pokažu svoje računice – izravna je Divjak.
Priprema se i novi pravilnik o ocjenjivanju.
-U tijeku smo izmjena ili smo izmijenili pet pravilnika o kojima ovisi kako se radi u školama. Prije svega to znači administrativno rasterećenje, manje prepisivanja iz jedne kućice u drugu, a puno više rada s učenicima, edukacije i onog suštinskog posla koji mora učitelj u školi raditi. Tako je i s pravilnikom o ocjenjivanju. Jasno smo dali do znanja da je učitelj taj koji mora biti osnažen u smislu edukacije što to znači kriterijsko ocjenjivanje, a onda je i autonoman u smislu da samostalno određuje na koje načine će se učenik vrednovati i ocjenjivati. To je dosta važno vidjeti da osim onog sumativnog ocjenjivanja na kraju godine i polugodišta putem testova, veliki naglasak se stavlja na prepoznavanje i jasno predočavanje kriterija po kojima se ocjenjuje, koji moraju biti povezani s ishodima učenja novoga kurikuluma. I drugo da se, osim što nastavnik ocjenjuje, razvija kod učenika sposobnost samocjenjivanja i samovrednovanja – kazala je Divjak
Divjak je kazala kako sjever Hrvatske prednjači u ulaganjima u obrazovanje i u škole i čestitala na tome.
-Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska županija, općenito sjeverni dio Hrvatske jer obrazovanje je prepoznato kao ulaganje, kao investicija, a ne kao trošak. Jedino na taj način i korištenjem onog najvrjednijeg što imamo, a to su ljudski resursi, možemo iskoračiti u ekonomskom smislu, a i podići kvalitetu života naših ljudi. Pomažemo s državne razine opremanjem škola koliko je to moguće, koliko je to u našoj nadležnosti. Dodatno dajemo i novac za opremanje informatičkih kabineta, kabineta za biologiju, kemiju, fiziku, ali i tehnički i glazbeni, sve ono što je važno da bi se u školi stvorili uvjeti za kvalitetno izvođene nastave. Ali krucijalno je da osnivači osvijeste svoju ulogu osnivača, nekoga tko je odgovoran za stanje u školama. Čestitke ovim županijama koje su to prepoznale i izdvajaju iako proračuni nisu veliki – zaključila je Divjak.
sjever.hr
13.08.2019.
