Prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, tijekom 2017. godine broj građanski i vjerski sklopljenih brakova gotovo se izjednačio. Naime, brakovi sklopljeni pred oltarom činili su tijesnu većinu od 51,6 posto, a prije desetak godina, vjerskih je brakova bilo gotovo dvostruko više – činili su oko dvije trećine svih sklopljenih brakova, piše Jutarnji list.
Dok u manjim sredinama vjerski brakovi mahom pretežu, od 127 gradova u Hrvatskoj, u njih gotovo pola – preciznije, 58 – građanski su brakovi činili većinu.
Konačnih podataka za 2018. godinu o načinu sklapanja brakova još nema. No, prema podacima Ministarstva uprave, u prvih osam mjeseci 2018. građanski sklopljeni brakovi bili su češći od onih vjerski sklopljenih: građanskih je bilo ukupno 6545, a vjerskih 6168. To ne mora značiti da će i konačni podaci za svih 12 mjeseci 2018. pokazati premoć građanski sklopljenih brakova – osobito što je u prvoj polovici godine obuhvaćen i period korizme tijekom koje se ne sklapaju katolički brakovi – ali mora se uzeti u obzir kao svojevrsni pokazatelj. Tijekom 2017., primjerice, u prvih devet mjeseci vjerski su brakovi, prema podacima Ministarstva uprave, već činili većinu.
Broj razvoda i dalje raste
Što se razvoda tiče, njihov je broj već petu godinu za redom iznad 6000, iako broj sklopljenih brakova pada. Tako je posljednjih deset godina stopa razvoda na 1000 sklopljenih brakova porasla za 50-ak posto, s 207 na 309, piše Jutarnji. U gotovo 40 posto brakova čiji je razvod okončan 2017. nije bilo uzdržavane djece. U onima u kojima je pak bilo djece, u gotovo 84 posto slučajeva djeca su nakon razvoda nastavila živjeti s majkom, u 11 posto slučajeva s ocem, a u 4,6 posto slučajeva djeca su dodijeljena na odgoj i skrb oboje roditelja.
