Idućeg vikenda u mnogim će goricama, restoranima i društvenim domovima diljem Lijepe naše biti posebno veselo – slavit će se blagdan sv. Martina ilitiga Martinje!
Prema starom narodnom vjerovanju, Martinje označava kraj jeseni i početak zime jer su svi radovi u poljima gotovi. Studeni u mnogim hrvatskim krajevima ne može proći bez Martinja, starog narodnog običaja kojim se simbolično „krsti” mošt i slavi njegovo pretvaranje u mlado vino. Taj veseli blagdan, koji se obilježava 11. studenoga, posvećen je svetom Martinu, biskupu iz Toursa, zaštitniku vinara, vinogradara i gostioničara.
Iako se kroz stoljeća oblik proslave mijenjao, duh Martinja ostao je isti. To je, naime, dan smijeha, druženja i zahvalnosti prirodi za njezine darove. U suvremeno doba Martinje sve više postaje i simbol očuvanja kulturne baštine i lokalnog identiteta, a brojne udruge, vinari i općine trude se ovu tradiciju njegovati i prenositi mlađim generacijama.
Tko je bio sveti Martin?
Sveti Martin rodio se u Mađarskoj, a otac mu je bio časnik u rimskoj vojsci. Ime Martin dobio je po bogu Marsu, rimskom bogu rat i njegovo ime je umanjenica od tog božanskog imena. Njegovi roditelji smatrali su kršćanstvo sektom, ali Martina je privlačilo te ga je s vremenom prihvatio. Čak se zaredio za egzorcista, a biskup je postao 370. godine. Smatrali su ga najvećim francuskim biskupom.
Bio je poklonik sela i seljaka, pomagao je bespomoćnima. Imućnijim obiteljima nije bio omiljen jer ih je često kritizirao. Mnogi su ga željeli za zaštitnika pa je osim zaštitnika vinara i vinograda, postao zaštitnikom vojnika, konjanika, gostioničara, liječenih alkoholičara, hotelijera, gusaka, uzgajivača konja, švicarske papinske garde i Francuske, ali i nekih naših mjesta.
Običaji i simbolika Martinja
Središnji događaj proslave je krštenje mošta, odnosno svečani trenutak kada se mošt pretvara u vino. U mnogim se krajevima izvodi šaljiva ceremonija u kojoj se pojavljuju likovi „biskupa“ i „kumova“, a mošt se simbolično blagoslivlja uz čitanje vinskih zapovijedi i dobre želje za novo vino.
Uz krštenje mošta, neizostavni su i bogati stolovi, a uz pečenu gusku, mlince i domaće kolače, pjesma i tamburice odjekuju do kasno u noć. U nekim se vinogradarskim krajevima, posebno u Prigorju, Zagorju, Međimurju i Slavoniji, običaji Martinja prenose s generacije na generaciju, a proslave znaju trajati i nekoliko dana.
Zanimljivosti i tradicija
Zanimljivo je da se Martinje slavi ne samo u Hrvatskoj, nego i u Sloveniji, Mađarskoj, Austriji i Njemačkoj, odnosno svugdje gdje vino ima posebno mjesto u kulturi.
U nekim se mjestima još uvijek čuvaju stari obredi i narodni govori, a ponegdje se bira i Martinjski sud, koji u šaljivom tonu „sudi“ onima koji su previše uživali u vinu.
I za kraj, malo o vinu
U Gruziji se vino počelo proizvoditi prije 6000 godina. Od divljeg grožđa su radili opojni napitak u glinenim posudama koje su bile ukopane u zemlju. Danas tamo proizvode vina i u amforama.
Stručnjaci kažu kako se karakteristike vina ne mogu prepoznati dok je ono mlado, već svoj karakter dobiva s vremenom.
Znanstvenici tvrde da je ljubav prema ispijanju vina zapisana u genima.
Crno vino štiti zube od karijesa jer usporava razmnožavanje bakterija, a znanstvenici su otkrili kako stariji ljudi, koji su kroz život umjereno ispijali crno vino, imaju zdravije zube.
U vinu se nalaze mnogi vitamini i minerali koji su važni za organizam. Neki od njih su vitamini B1, B2, B6, B12, C te minerali željezo, kalcij, kalij, magnezij…
Vino omekšava meso i daje mu aromu zato ga kuhari koriste kao marinadu.
foto: arhiva