U organizaciji Poslovnog kluba – Skup za Zagorje u utorak, 21. studenoga 2023. godine, u Poduzetničkom centru Krapinsko-zagorske županije održava se konferencija „Pametno i zeleno Zagorje” koja je okupila vodeće stručnjake i inovatore kako bi zajedno istražili najnovije trendove i rješenja u području pametnog i održivog poslovanja u prekrasnom Zagorju.
Konferencija uključuje nekoliko predavanja i panela vezano uz izazove i prilike klimatskih promjena i europskih zelenih politika, na teme „Može li poduzetništvo biti uspješno i održivo?” te „Koja radna snaga i koji su poslovi potrebni Zagorju?”, a u jednom od razgovora sudjelovala je i zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek.
Zelena gradnja i održivo poslovanje
Na početku ove Konferencije uvodno se obratio predsjednik Poslovnog kluba – Skup za Zagorje Dragutin Kamenski.
– Zagorje ne kasni s ulaganjem u zeleno i pametno jer smo svi još uvijek na početku. Zeleni plan Europske unije, nažalost, daje smjernice, ali u određenim segmentima nisu obvezujuće. Ostaje na nama da budemo aktivni, svjesni i da pokrećemo inicijative koje će naše poslovanje učiniti kvalitetnim. U građevini su te odluke danas prepuštene investitorima i nisu obvezujuće, ali se promišljeno pristupilo tome. Primjerice, zelena gradnja se financira po povlaštenim kamatama, pa imate motiv zašto to i time postižete niz drugih efekata. Na samim smo počecima i sve ovo o čemu govorimo treba staviti u projekte i tek onda ćemo moći u samoj gradnji to i realizirati – rekao je predsjednik Kluba Dragutin Kamenski.
Podršku Konferenciji dala je i Krapinsko-zagorska županija, a župan Željko Kolar kazao je da će se u sljedećih nekoliko godina konkurentnost na europskom tržištu mjeriti orijentiranjem na zeleno, pametno i digitalno te da je svaki projekt u posljednje tri godine u Krapinsko-zagorskoj županiji rađen na toj platformi.
– Sada ćemo raditi na brendiranju Zagorja kao pametne i zelene destinacije te smo održali sastanak svih naših ustanova, poduzeća i upravnih odjela koji u svojim resorima pokrivaju određena područja i izbrendirat ćemo Zagorje kao takvu destinaciju. Budući da se već stotinu godina govori o zelenom Zagorju, ono je kao takvo već brendirano samo po sebi, a pametne i digitalne inovacije, odnosno politike, samo treba uklopiti u ono što već radimo. Naravno, mora postojati velika sinergija javnog i privatnog sektora, kroz investicije javno-privatnog partnerstva s jedne te jasnog zakonskog okvira s druge strane. Mi to već sada radimo sustavno i planski, a u budućnosti će to biti još bolje. Naše najveće tvrtke su već sada odgovornije u poslovanju i od kompletnog postotka Republike Hrvatske – rekao je župan Kolar i dodao da tu još ima sjajnih primjera, poput Međimurja, Čakovca i drugih sredina.
– Mi ćemo postaviti uvjete i kriterije koje će onaj, koji želi investirati u Zagorje, morati zadovoljiti – zaključio je Kolar.
Prvi u Hrvatskoj
Ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac naveo je da je upravo u Zagorju započela implementacija mnogih inovativnih tehnologija.
– Mi se nalazimo u zelenom Zagorju gdje se puno toga dešava što možda i nije poznato, a gdje se puno toga više još i može događati. Sav brending našeg područja je zelen, prilike su tu, ovdje se dešavaju projekti koji su prvi u Hrvatskoj – rekao je Domac te istaknuo kako se na ovom području događaju prve sunčane elektrane na javnim zgradama.
– Puno inovativnih tehnologija upravo je odavde počelo i kretalo – dodao je Domac, a direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije Helena Matuša istaknula je pitanje je li poduzetništvo u isto vrijeme održivo i uspješno.
– Neka teza govori da ugraditi određene koncepte održivosti u poslovanje stvara dodatne troškove, zbog kojih se profit smanjuje. S druge strane, druga teza govori da održivi koncepti dovode do dugoročno većih financijskih povrata, ali i više klijenata i većeg zadovoljstva klijenata – navela je Matuša.
Panelisti nastoje vidjeti koji su koncepti održivosti u sektoru građevinarstva i kako tvrtke u tom sektoru doprinose održivosti, ali i kako rade sa svojim klijentima. Kako je rekla Matuša, posebno su zanimljivi koncepti održivosti u sektoru turizma, a ista su pitanja sve veća i u tekstilnoj industriji te preradi tekstila.
– Naši panelisti zaključit će koja je razlika između društveno odgovornog poslovanja i održivog poslovanja, je li to kratkoročno ili dugoročno održivo s onim glavnim ciljem u poduzetništvu kreiranja dodane vrijednosti, ali i stvaranja profita za same kompanije – zaključila je Matuša.
sjever.hr/mlpetrinjak
21.11.2023.
