Now Reading:
Za Najljepši vrtić u Hrvatskoj ponovno je u konkurenciji DV Sunčica iz Krapine: „Vrtić u šumi, šuma u vrtiću“ nastao je iz potrebe ponovnog vraćanja i povezivanja djece s prirodom
Full Article 4 minutes read

Za Najljepši vrtić u Hrvatskoj ponovno je u konkurenciji DV Sunčica iz Krapine: „Vrtić u šumi, šuma u vrtiću“ nastao je iz potrebe ponovnog vraćanja i povezivanja djece s prirodom

U projekt najljepši školski vrtovi i ove se godine prijavilo mnoštvo vrtića i škola iz Republike Hrvatske. Riječ je o ekološko-obrazovnom projektu koji HRT provodi u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te uz potporu Ministarstva poljoprivrede, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i brojnih privatnih donatora.

Za Najljepši vrtić u Hrvatskoj pobjedu je već jednom odnio Dječji vrtić Sunčica iz Krapine i to za zagorski tradicijski autohtoni vrt, a u konkurenciji su i ove godine. Tim povodom smo razgovarali s predsjednicom Upravnog vijeća DV Sunčica Jasnom Čiček Vorih.

Pojasnila nam je kako je u priču zagorskog tradicijskog vrta ušla jer joj je bila motivacija revitalizacija zagorskog vrta, čije autohtone vrste cvijeća, grmlja i drveća polako nestaju, a njih zamjenjuju kupovne  sorte, često  slabije kvalitete i otpornosti.

-Nismo svjesni bogatstva bioraznolikosti biljnih vrsta u podneblju u kojem živimo. Željela bih da i mi, poput naših europskih susjeda, cijenimo svoj identitet i bioraznolikost i da zagorski ‘vrteki’ poprime važnost kakvu zaslužuju – istaknula je Čiček Vorih.

Ove godine natječu se šumskim vrtićem. Šumu su doveli u unutarnji i vanjski prostor i nastalo je čudo. Šumska bajka kojoj se možete diviti odmah kad je ugledate, a zasigurno bi htjeli barem nakratko ostati u njoj.

-„Vrtić u šumi, šuma u vrtiću“ nastao je iz potrebe ponovnog vraćanja i povezivanja djece s prirodom. U posljednjih 30-ak godina čovjek se otuđio od šume koja je izvor psihofizičkog zdravlja i opuštanja, a dostupna je gotovo svima i besplatna. I dok se moja generacija igrala po šumama i pašnjacima, današnja djeca šumu i šumske životinje vide samo na crtiću. Neki od tehničko- organizacijskih razloga, zbog kojih sam odlučila dovesti šumu u unutrašnji i vanjski prostor vrtića su ti da vrtićka djeca nemaju u blizini dostupnu šumu i dostupan toalet. Jednostavno sam htjela učiniti šumu dostupnom svakom djetetu, da mogu svakodnevno uživati u njezinim blagodatima, prikazati istu kao čarobno i istodobno kao sigurno mjesto i to mi je bio cilj u ovom projektu – naglasila nam je predsjednica Upravnog vijeća DV Sunčica.

Šuma izgleda zaista bajkovito i magično, a ideja se rodila jer je Jasna još uvijek dijete u duši, koje je odrastalo u prirodi, čitajući bajke o čarobnim šumama, patuljcima i vilenjacima….

-Ideje mi same ‘izviru’ iz glave, ja ih samo želim prenijeti u stvarnost. Šumu sam uređivala dvije godine, s obzirom na to da radim dva posla i imam četvero djece, stoga mi je ovo uređivanje došlo kao opuštanje i psihoterapija – govori nam Jasna i dodaje kako su u projekt i u aktivnosti prilagođene njihovoj dobi uključena i vrtićka djeca.

Za unutrašnji viseći šumski vrt izrađivali su sa svojim odgojiteljicama šumske  životinje i ukrase od prirodno oblikovanog materijala – češera, kore, ljuske oraha, šumskih plodova. U vanjskom prostoru kroz igru uče o šumi, šumskim životinjama, hotelu za kukce, beru jagode, kupine, maline, bazgu, izrađuju hranilice za ptice i slično.

Razlog prijavljivanja i ove godine prema viziji Jasne Čiček Vorih je da se pomoću ovog projekta senzibilizira javnost o potrebi uvođenja šumske pedagogije u naš odgojno-obrazovni sustav, kao i da se senzibilizira roditelje o važnosti boravka djece na otvorenom prostoru.

-Mi smo u vrtiću  podijelili roditeljima upitnik kojim su izrazili svoja mišljenja, stavove i strahove o šumskom vrtiću. Prvo pitanje u anketi odnosilo se na pitanje koliko vremena vaše dijete provede na otvorenom prostoru, a koliko na tabletu, mobitelu ili slično? Odgovor sve govori – svi  su  više, manje rekli da djeca provode 2- 3 sata dnevno vani, a pola sata do sat vremena na mobitelu ili tabletu. Mi u vrtiću dva puta dnevno vodimo djecu van, tako da u vrtiću provedu 2- 3 sata dnevno vani, što je i obveza prema Državnom pedagoškom standardu za predškolski odgoj i obrazovanje. U vanjskom prostoru bi trebali provesti znatno više vremena, naročito predškolska dob – zaključuje Jasna Čiček Vorih.

Dodjela nagrade za Najljepši vrtić je u ožujku sljedeće godine.

i.belošević/sjever.hr 28.10.2023.

Input your search keywords and press Enter.