Now Reading:
Sretan Uskrs svima! Evo kakvi su običaji diljem Hrvatske te zašto nije svake godine u isto vrijeme
Full Article 3 minutes read

Sretan Uskrs svima! Evo kakvi su običaji diljem Hrvatske te zašto nije svake godine u isto vrijeme

Uskrs može biti između 22. ožujka i 25. travnja. Za razliku od Božića, koji slavimo 25. prosinca, Uskrs nije strogo vezan za datum i slavi se uvijek nedjeljom

Uskrs je najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih. U ranokršćansko doba Uskrs se slavio svake nedjelje, a od sredine II. stoljeća Kristovo uskrsnuće počelo se slaviti jedanput godišnje. Blagdan Uskrsa slavi se u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa).

Uskrs može biti između 22. ožujka i 25. travnja. Uskrs nije strogo vezan za datum i slavi se uvijek nedjeljom. Kroz povijest su postojale brojne prepirke oko datiranja, a razmimoilaženja su razriješena na prvom ekumenskom koncilu u Niceji 325. godine. Određeno je da se Uskrs slavi u nedjelju nakon prvog punog mjeseca – uštapa, što su računali astronomi u Aleksandriji. Od srednjeg vijeka to je pravilo pojednostavljeno: Uskrs se slavi u nedjelju poslije punog mjeseca na sam dan ili poslije ekvinocija, donosi 24sata.

Crkva je rabila vlastite metode datiranja Uskrsa sve do 6. stoljeća, kad je preuzela aleksandrijsku metodu. Zbog razlike u upotrebi gregorijanskog i julijanskog kalendara zapadne i istočne crkve imaju različite datume proslave Uskrsa, a koji se ponekad i poklope.

Za slavlje Uskrsa razvili su se brojni običaji poput vazmenog bdjenja, uskrsnih krijesova, bojanja pisanica, odlaska na uskrsnu misu i pjevanja uskrsnih pjesama.

Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači te njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa dio su pučkih uskrsnih običaja.

U kajkavskoj Hrvatskoj poznati su bili ophodi raspetnika ili križičara, mlađih muškaraca s raspelom i bubnjem. Na Uskrsni ponedjeljak, nakon dugoga vremena odricanja od zabave i plesa ponovno je započinjao društveni život.

U sjevernim i jadranskim dijelovima Hrvatske poznata su uskrsna kola – kolanje, a u nekim krajevima uobičajen je bio crkveni blagoslov vatre i obnova kućne vatre te paljenje uskrsnih krjesova, vuzmenki.

Na Uskrs svi prvo moraju blagovati blagoslovljenu hranu. Uskrsni ručak uvijek je obilan. U sjevernoj Hrvatskoj jede se kokoš ili purica, a južnije od Karlovca janjetina. Na moru se poslužuje i najbolja bijela riba. Prilog je uvijek obilan, a tu su još i mladi luk i hren. Prije jela u Slavoniji, obvezno je bilo prvo probati malo posvećene soli, pomoliti se uskrslom Gospodinu, pa tek onda uživati u bogatoj trpezi. Na Kvarneru se za ručak obično blaguju specijaliteti morskih plodova ili bijela riba uz vino, prenosi 24sata.

U Slavoniji se obično na Uskrs ide na svečanu misu, a tko bi prvi došao kući s posvete, za njega bi se govorilo da će cijele godine biti najvrjedniji. Nezaobilazan običaj na blagdan Uskrsa nakon Svete mise i objeda je i tradicionalno tucanje jajima među djecom. Djeca se za Uskrs igraju tuckanja pisanicama, gađaju pisanice kovanicama ili pak traže sakrivene pisanice po kući ili u travi izvan kuće.

sjever.hr/24sata.hr
09.04.2023.

Input your search keywords and press Enter.