Now Reading:
Običaji na Veliku subotu: Nekih se i dan danas držimo
Full Article 3 minutes read

Običaji na Veliku subotu: Nekih se i dan danas držimo

Velika subota dan je Kristova počinka u grobu i treći dan vazmenog trodnevlja. Vjernici se prisjećaju Kristove muke i žrtve, mole u tišini i čekaju vazmeno bdjenje.

Izdvojili smo neke običaje koji su bili ili koji još uvijek jesu aktualni na dan Velike subote.

Na Veliku subotu bojila su se i šarala jaja, što je posebno radovalo djecu. Kao simbol uskrsnuća i novog života, jaja su se nosila u crkvu na blagoslov na sam Uskrs. Jaja su se bojila uz pomoć prirodnih tvari, crvenog luka i koprive, a šarala istopljenim voskom. Ta tradicija traje i danas, a sada se na blagoslov nose i šunka, hren, mladi luk, kruh…

U nekim krajevima običaj je bio na Veliku subotu djeci davati pecivo u čijoj sredini se nalazilo kuhano jaje. Djevojčice su dobivale pecivo u obliku pletenice kao poticaj da izrastu u dobre žene i majke. Dječacima su majke pripremale okrugla peciva s jajem u sredini na kojemu je bio mali križ od tijesta. Također, dobivali su i pecivo u obliku luka i strijele kako bi im to bio poticaj da jednog dana budu muževni i hrabri junaci, piše 24sata.

Upečatljiv običaj na Veliku subotu je blagoslov uskrsne svijeće ili vatre koja se naloži kraj crkve. Žene bi uzimale komade tinjajućih zbica ili cipanica sa vatre koju bi svećenik blagoslovio i nosile ih kući kako bi zapalile vatru na kućnom kominu. Goreće drvo se do kuće ne bi smjelo ugasiti, jer se vjerovalo kako je to ‘velika nesrića za cilu godinu’. Danas je uobičajeno da se kući odlazi s blagoslovljenom svijećom.

Domaćice su, također, imale običaj ustajati tijekom noći s Velikog petka na Veliku subotu kako bi premijestile tijesto za uskršnje pecivo – sirnicu. Znale su ustajati i po nekoliko puta, a ujutro bi od tog tijesta oblikovale kuglu i zarezale je sa tri reza kao simbol Svetog trojstva. Povjesničari vjeruju da je sirnica simbol Kristove muke jer podsjeća na spužvu kojom su Kristu vlažili usne dok je umirao na križu.

Na sredinu crkve postavljala se velika posuda (kršćenica), a narod bi u blagoslovljenoj vodi prao lice i ruke, jer se i danas vjeruje kako voda štiti od zla i uroka, te obnavlja duhovno i tjelesno zdravlje. Svi prisutni nosili su blagoslovljenu vodu kući kako bi ih tijekom godine štitila od bolesti i ostalih zala i nevolja, donosi 24sata.

Foto: ilustracija
sjever.hr/24sata.hr
08.04.2023.

Input your search keywords and press Enter.