U organizaciji udruge Ženska soba u petak je u Zaboku održan Okrugli stol na kojem je predstavljena publikacija “Žrtve kaznenih djela u hrvatskom kaznenopravnom sustavu – rezultati istraživanja i iskustva iz prakse”.
Riječ je o publikaciji koja sadrži rezultate provedenih istraživanja o položaju i pravima žrtava kaznenih djela u hrvatskom kaznenopravnom sustavu. Kako je istaknula voditeljica pravnog tima u Ženskoj sobi Anamaria Drožđan-Kranjčec, budući njihova Udruga koordinira mrežu podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela na području 17 županija, kroz taj su rad došli do uvida u određene probleme u praksi i pitanja vezana uz prava i položaj žrtava kaznenih djela.
– U istraživanjima su sudjelovali predstavnici policije, državnog odvjetništva, sudova, organizacija civilnoga društva, ali i žrtve kaznenih djela i drugi relevantni dionici, kako bismo ustanovili kako nam određene stvari funkcioniraju u praksi – rekla je Drožđan-Kranjčec objasnivši kako su prava žrtava kaznenih djela propisana Zakonom o kaznenom postupku, no pitanje je kako se pojedina prava ostvaruju u praksi i koliko žrtve razumiju pojedina prava.
– Da bi žrtve konzumirala svoja prava na adekvatan način ono što je važno je da dobe uputu o pravima i to na razumljiv način. No, tu postoje određeni problemi, a kako podaci istraživanja pokazuju, čak 17 posto žrtava nikada nije dobilo uputu o pravima, recimo od strane policije, što je dosta problematično, s obzirom na to da je to prvo mjesto kojem se žrtve obraćaju. Zatim, pitanje je koliko je to sve njima razumljivo. Same institucije, posebice policija, ističu da sama prava nisu razumljiva i da bi ih trebalo pojednostaviti na jezik koji je razumljiv prosječnim građanima koji nisu pravne struke – pojasnila je Drožđan-Kranjčec.
Istraživanje je obuhvatilo i pitanje primjene Zakona o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela, a rezultati do koji se došlo su također zabrinjavajući,. Naime, pokazalo se da se žrtve u pravilu ne obavještava o toj mogućnosti, ne na razumljiv način te da se to pravo jako slabo konzumira. Kako je naglasila Drožđan-Kranjčec prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, u 10 godine primjene Zakona podneseno je samo 349 zahtjeva te je samo njih samo 77 odobreno i žrtvama je isplaćeno nešto malo više od 500 tisuća kuna novčane naknade.
– Bitna stvar kod kaznenog postupka je i položaj žrtava kaznenih djela u zgradama sudova, jer kako vidimo iz prakse jako je nužno da se žrtve prije iskazivanje ne susretnu s oštećenikom u zgradi suda budući to loše utječe na njih i na sam iskaz koji će dati. Ono što je zabrinjavajuće je da nemamo čekaonice za žrtve u zgradama sudova pa oni čekaju u hodnicima te praksa pokazuje da najčešće dolazi do takvih susreta – rekla je voditeljica pravnog tima u Ženskoj sobi.
Nadalje, ono što su same žrtve iskazale da im je nedostajalo u samom postupku od početka do kraja, je dostupnost informacija te da vrlo često nisu imale pravovremene i točne informacije o samom postupku, tijeku postupka, što ih čeka i kakve su odluke donesene. Također, kao problem ističu i dužinu trajanja postupka kao i neki oblik podrške prema njima od strane nadležnih tijela i institucije, u odnosu na okrivljenika.
– Recimo čest je slučaj da okrivljenik ima branitelja, a sve žrtve nemaju pravo na opunomećenika na teret proračunskih sredstava tako da imaju osjećaj da sustav više brine za okrivljenika nego za njih same – zaključila je Anamaria Drožđan-Kranjčec.
Okrugli stol održan je u suradnji sa Savjetovalištem za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, a kako je Vendi Keserica, voditeljica SOS telefona i Savjetovališta naglasila, njihova udruga kroz razne programe pokušava svim žrtvama i svjedocima pružiti one usluge koje im zakonski pripadaju i podršku.
– Nudimo također i pratnje na institucije jer naravno, ni jedna žrtva nije pripremljena postati žrtvom i samim time ne zna se najbolje snaći u cijelom postupku i procesu. Na razini cijele županije pokrivamo sve sudove, imamo jako dobru suradnju s Zavodom za socijalni rad i područnim uredima kao i Domom za žrtve nasilja Novi početak – rekla je Keserica dodavši kako se samo kvalitetnom i dobrom suradnjom može osigurati da sve žrtve i svi svjedoci imaju ona prava koja im i pripadaju.
Napomenula je i kako u KZŽ postoji samo jedna sudnica u kojoj je moguće davanje iskaza putem audio-video uređaja, no zahvaljujući dobroj suradnji svih sudova i sudaca, kada žrtva izrazi želju za davanjem iskaza putem audio-video uređaja, nekako se organiziraju tako da je za sada svakoj žrtvi koja je tražila to pravo, ono i omogućeno. Također, pojasnila je kako se i sam susret žrtava s počiniteljima kaznenih djela izbjegne, zahvaljujući prethodnoj komunikaciji sa sudovima i nadležnim institucijama.
jmiklauzic/www.sjever.hr
17.03.2023.
