Povodom ovogodišnje velike 450. obljetnice Seljačke bune u Muzeju seljačkih buna predstavljen je međuinstucionalni projekt Buna/Upor/Revolt. Uz domaćina u projektu sudjeluju i Galerija Božidar Jakac iz Kostanjevice na Krki, Kulturni dom Krško, Posavski muzej Brežice, Muzej Brdovec i Muzej grada Zagreba.
Svaki od navedenih muzeja u projektu sudjeluje raznovrsnim programom izložbi, stručnih predavanja, edukativnih radionica i drugih sadržaja.
Lidija Kelemen, kustosica Muzeja seljačkih buna kazala je kako je održan niz radionica „Buna u suveniru” za sve uzraste, a 24. ožujka otvaraju izložbu dječjih radova na temu Seljačke bune na koju su pozvane škole koje nose ime Matije Gupca te one koje se nalaze u mjestima povijesno vezanim uz Seljačku bunu na koju su već prijavljeni brojni literalno-likovni fotografski i video radovi te stripovi i slikopriče. Izložba će biti otvorena do 1. srpnja.
-Osim toga, organizirali smo jedan posebni interaktivni program za mlade, 25. svibnja u našem muzeju, javnu debatu na temu „Pobuna u školi, socijalna pravda u vrijeme u bune i danas” na kojoj će sudjelovati učenici naših srednjih škola u suradnji s Hrvatskim debatnim društvom koje će moderirati samu debatu te pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže– izvijestila je Kelemen te dodala kako se 15. srpnja otvara izložba 16. triennala zagorskog suvenira koja se ove godine održava na tri obljetničke teme pa tako svi zainteresirani mogu izraditi suvenir na temu 450. obljetnice Seljačke bune, 50. obljetnice Muzeja seljačkih buna ili 30. obljetnica Muzeja Hrvatskog zagorja.
Najbolji suveniri bit će nagrađeni, a prijave za sve zainteresirane umjetnike, obrtnike, amatere, škole moguće su do 28. svibnja.
Vlatka Filipčić Maligec, muzejska savjetnica Muzeja Hrvatskog zagorja ističe kako je u rujnu u planu izvedba Balade Petrice Kerempuha u režiji i izvedbi Adama Končića.
-Godinu ćemo privesti kraju velikom izložbom 50 godina Muzeja Seljačkih buna gdje ćemo predstaviti djelovanje muzeja kroz tih 50 godina čime će se pokazati koliko je djelovanje muzeja bilo bitno za ovaj kraj i kako je stekao značajnu ulogu u hrvatskoj kulturi – istaknula je Filipčić Maligec.
Muzeja Brdovec itekako je povezan sa Seljačkom bunom, a i osnovan je u povodu 400. obljetnice.
-Prije četiri godine razmišljali smo kako obilježiti veliku obljetnicu, 500. godišnjicu rođenja Ilije Gregorića kada smo pozvali na suradnju Muzej Brežice i Muzej seljačkih buna. Dogovorena su bila predavanja, izložbe i stručna ekskurzija putevima Ilije Gregorića. Međutim, sve je moralo biti otkazano zbog pandemije. Nasreću, uspjeli smo ostvariti suradnju na još većem i još sveobuhvatnijem programu, a to je ovaj program obilježavanja 450. obljetnice Seljačke bune – rekla je Silvija Limani, ravnateljica Muzeja Brdovec.
Miha Colner, kustos Galerije Božidar Jakac iz Kostanjevice na Krki ističe kako je ovaj događaj ne samo od regionalnog već i nacionalnog značaja.
-Posljednja velika obljetnica seljačke bune bila je 1973. godine i 1973. godina ostavila je veliku baštinu. Izgradilo se velik broj spomenika, umjetničkih radova, velike manifestacije. 2023. godine te manifestacije su dosta manje, ali svejedno je potrebno obilježavanje tog događaja. Velika seljačka buna nije bitna samo zbog svog povijesnog značaja, nego je ušla u povijest i mitologiju i nacionalnu geografiju i Slovenije i Hrvatske – značilo je uvijek kao neka metafora otpora protiv autoriteta – rekao je Colner.
Alenka Černelič Krošelj, ravnateljica Posavskog muzeja u Brežicama naglasila je kako je ključni rezultat njihove suradnje izdana publikacija.
-1973. godina kada je bilo žarište događanja, a kojih smo svjedoci i mi sami naš Posavski muzej Brežice je jedini muzej u Sloveniji koji ima od 1958. godine stalnu zbirku o tom dobu koji prikazuje i seljačku bunu na slovenskim prostorima, ali fokus je pretežno bio na otporu/buni koji je obilježio čitavo područje – opisala je Černelič Krošelj dodavši kako je središnji događaje ove godine obnova stalnog postava muzeja koji će na neki način zaključiti ovaj projekt.
Helena Rožman, muzejska savjetnica Kulturnog doma Krško osvrnula se na izdanu publikaciju dodavši kako su morali postići određeni kompromis glede jezika te je dogovoreno da svi tekstovi budu na engleskom, ali i da svaka ustanova govori na svom jeziku.
-To nam se učinilo jako važnim, prvo zbog toga što svi živimo uz granicu i razumijemo jezik i jedni druge, a drugi je razlog što s time govorimo nešto više o našim jezicima i samim time pokazujemo određen naš ponos njima – zaključila je Rožman.
abrkic/sjever.hr
09.03.2023.
