Preslikavanje kaznenih mjera u prometu, iz pravno, gospodarski, prometno pa i kulturološki znatno uređenijih zemalja, u Hrvatsku, donijelo bi znatno više štete nego koristi.
Najava uvođenja kažnjavanja u cestovnom prometu prema primanjima, odnosno imovinskom cenzusu, primjer je nekritičkog i nestručnog uspoređivanja mjera iz bitno različitih prometnih, pravnih i kulturoloških sustava, piše prometni stručnjak, Željko Marušić, za Autoportal.
Tako je 2015. godine ukinuta odredba o ograničenju snage motora automobila za mlade vozače, a istom se logikom sada zagovara mjera koja ima efekta u pravno, gospodarski i prometno uređenim zemljama, a u Hrvatskoj bi bila kontraproduktivna, pa i štetna.
Vrlo često, u Hrvatskoj, prometne prekršaje rade osobe bez velikih, često formalno ikakvih primanja i formalno bez imovine – često sinovi bogatih i utjecajnih roditelja. Stoga bi takva mjera bila neučinkovita, a da ne govorimo o tome kako bi plaćanje kazni ovisno o primanjima bilo i nesustavno i nepošteno. S jedne strane, svi za iste novce kupujemo automobil, plaćamo parking, gorivo, vozačku dozvolu, registraciju itd., a kazne za prometne prekršaje različito bi plaćale osobe s različitim primanjima i imovinskim stanjem.
Hrvatska je od 2000., razmjerno broju stanovnika i bruto-domaćem proizvodu, u cestovnu infrastrukturu uložila najviše među zemljama Europske unije, a sa 70 poginulih godišnje na milijun stanovnika i tijekom 2022. godine je bila među pet prometno-sigurnosno najlošijih zemalja u Europskoj uniji. Lošije je stanje u Rumunjskoj, Bugarskoj, Latviji…
Hrvatska je također jedna od rijetkih zemalja u svijetu u kojoj sigurnošću cestovnog prometa ne upravlja Ministarstvo prometa, nego Ministarstvo unutarnjih poslova.
Kako bi se stanjem sigurnosti cestovnog prometa počeli približavati standardima Europske unije, Marušić predlaže sljedeće najvažnije mjere:
- Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava.
- Od 15. studenoga do 15. travnja sva osobna vozila na cestama u RH uvesti obvezu korištenja zimskih guma te zabraniti korištenje lanaca za osobna vozila. Na kupnju guma uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje.
- Poticati kupnju sigurnih vozila i demotivirati kupnju i vožnju nesigurnim vozilima. Trošarinu (PPMV) i godišnji porez na vozila (do 10 godina starosti) za nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost po Euro-NCAP sustavu smanjiti za 50 posto, a ako imaju i sustav autonomnog kočenja, ukinuti. Na stara i nesigurna vozila, otklonom od štetnog populizma i političkog marketinga, uvesti progresivni malus.
- Uvesti mehanizme “mladog vozača” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) i “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.
- Nastaviti unaprjeđivati cestovnu infrastrukturu, s dva prioriteta. Prvo, raskrižja ubuduće prioritetno rješavati denivelacijom ili kružnim tokovima, a ostala opremiti vibracijskim uspornicima, semaforima i radarskim kamerama. Drugo, zabraniti postavljanje električnih stupova i stupova javne rasvjete uz ceste izvan grada, a postojeće planski zamjenjivati podzemnom mrežom i visećom rasvjetom, zabraniti sadnju stabala uz ceste te izgradnju armiranobetonskih mostića i betonskih prilaza preko uzdužnih odvodnih kanala, bez posebnih prometnih projekata, koji bi, u slučaju njihove opravdanosti/potrebe, prilagodili cestovnu infrastrukturu – ograničenje brzine, radarske kamere, uspornici, zaštitne ograde…
Foto: arhiva
sjever.hr/autoportal.hr
23.02.2023.
