Sutra je druga godina od snažnog potresa magnitude 6,4 prema Richteru koji je prodrmao Hrvatsku 29. prosinca 2020. u 12 sati i 19 minuta. Posljedice potresa odjekuju i danas, pogledate li slike tih nesretnih ljudi koji već drugi Božić provode u kontejnerima jer, obnova nikako da krene.
U jeku ove obljetnice sve su glasnija šuškanja o smjeni šefa te obnove, resornog ministra Ivana Paladine nakon Nove godine. Ljudima je već dosta, ne žele i ne mogu više čekati! Ukoliko do toga dođe i ovu tromost i nefunkcioniranje sustava dodatno će vratiti nekoliko kilometara u rikverc.
Iako se čini da je i sada tako, hoćemo li se razrušene Banije sjećati samo taj jedan dan u godini kao i Vukovara? Političari će se doći naslikavati, obećavati pomoć i mazati oči jadnim ljudima kojima ne preostaje drugo nego loviti se za pusta obećanja ili spakirati ono malo što im je preostalo. Druge, očito, nema.
Jedna takva fotografija koja se urezuje u pamćenje, objavljena sinoć na Facebook stranici Ljudi za ljudi, slama srca i pravi je prikaz realnog stanja stanovnika neposredne blizine epicentra koji su okruženi ruševinama i dvije godine kasnije.
Suzana je postavila malenu spomen ploču na mjestu gdje je prije dvije godine život stao. Njezin sin Darko imao je 20 godina. Govorila mu je da kupi kuću u Glini, ali on je onu u Majskim Poljanama smatrao najljepšom i jedino želio. Uređivali su je zajedno, s prijateljima.
Suzana se prisjeća kako su voljeli sjediti pod orahom, a Darku su pomagali svi susjedi. Jer su ga voljeli, jer je bio dobro dijete…Tog 29. prosinca sve je nestalo u nekoliko sekundi.
Dvije godine kasnije, ruševina je još uvijek tu. Suzana još uvijek gleda ruševine života svoga sina, i odlučila je postaviti malenu ploču… da ne zaboravimo Darka.
abrkic/FB Ljudi za Ljude/sjever.hr
28.12.2022.
