N1 je istražio ono što, u vidu sve većih poskupljenja, vjerojatno zanima većinu Hrvata – zašto su osnovne životne namirnice u Europskoj uniji jeftinije nego u Hrvatskoj.
Iako je izvješće agencije UN-a za poljoprivredu FAO pokazalo da su cijene hrane pale u rujnu, šesti mjesec zaredom, a šećer, mlijeko i mliječni proizvodi i meso bili su nešto manje od jedan posto jeftiniji nego u kolovozu, podaci Eurostata za cijene nekih namirnica u Hrvatskoj bili su drugačiji. Naime, šećer je poskupio za 40,9 posto, a kava 23,2 posto, više od europskog prosjeka, piše novinarka N1 Tanja Gojsilović.
Iz Hrvatske narodne banke naglasili su kako su na svjetskom tržištu u istom mjesecu znatno pojeftinila biljna ulja, a blago su pojeftinile i ostale kategorije osim žitarica. Ocjenjuju da bi se recentno smanjenje prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu moglo s određenim vremenskim pomakom odraziti na postupno smanjenje godišnjeg rasta potrošačkih cijena hrane u Hrvatskoj.
-Promatraju li se potrošačke cijene hrane, one su u Hrvatskoj u kolovozu 2022. u odnosu na kolovoz 2021. porasle tek nešto više nego u Europskoj uniji. Neke su kategorije hrane poskupjele više u odnosu na Europsku uniju (primjerice mlijeko, sir i jaja, povrće te kruh i žitarice), dok su neke kategorije poput ribe i plodova mora te voća pojeftinile u odnosu na isto razdoblje prošle godine (dok su one u EU istodobno u prosjeku poskupjele) – navode iz HNB-a za N1.
U kolovozu ove godine u usporedbi s prošlom poskupljenje je zabilježeno u svim kategorijama hrane u svim članicama Europske unije, a posebno u zemljama srednje i istočne Europe.
-Nešto viši porast cijena hrane zabilježen u Hrvatskoj dijelom se može pripisati i činjenici da u strukturi potrošačke košarice u Hrvatskoj pojedine kategorije hrane (kruh i žitarice, meso, mlijeko, sir i jaja te proizvodi koji sadrže šećer) imaju veći ponder u odnosu na košaricu na razini Europske unije. Stoga se njihov veći rast cijena u odnosu na prosjek EU još više odražava na potrošačke cijene hrane u Hrvatskoj u odnosu na Europsku uniju – objašnjavaju iz HNB-a.
N1 je u Hrvatskoj gospodarskoj komori provjerio kako je moguće da neke namirnice kod nas poskupljuju, a u drugim državama pojeftinjuju.
-Struktura primarne proizvodnje i prerade, produktivnost rada, troškovi proizvodnje, visina poreza na dodanu vrijednost, trošarine na proizvode, posebni porezi, funkcioniranje lanca opskrbe hranom, marže u trgovini, kupovna moć stanovništva, uvoz i izvoz, odnos ponude i potražnje – sve su to čimbenici koji utječu na razinu potrošačkih/maloprodajnih cijena – rekli su iz Komore za N1.
Primjerice, cijene u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića u kolovozu ove godine u usporedbi s istim mjesecom prošle godine u Hrvatskoj su bile više za 18,8 posto, a na razini Europske unije za 14 posto. Iz Hrvatske poljoprivredne komore naglašavaju kako je Hrvatska osjetljivija na rast cijena jer ima velik uvoz hrane.
-Smatramo kako su cijene pojedinih proizvoda neopravdano velike u odnosu na one koje su u drugim državama, no razlog za to leži i činjenici da Hrvatska izvozi ogromne količine sirovine, a uvozi gotovo proizvode što se onda posljedično održava i na cijene proizvoda za krajnje potrošače – ističu iz Hrvatske poljoprivredne komore i dodaju kako očekuju stabilizaciju cijena, no i da Hrvatska treba više investirati u prerađivačke kapacitete jer nije samodostatna u proizvodnji primjerice mlijeka.
Cijeli tekst pročitajte ovdje.
www.sjever.hr / n1
07.11.2022.
