Lani je u svim županijama, osim u jednoj, više stranaca doselilo, nego odselilo, a najviše u Koprivničko – križevačkoj i Međimurskoj županiji. Doseljeni stranci su uglavnom radnici koji rade na nekim većim građevinskim ili infrastrukturnim radovima, a manje oni koji su u tvrtkama drugih profila, piše župan.hr.
Prema dobivenim podacima DZS-a, tri puta više doseljenih stranaca bilo je lani u Koprivničko – križevačkoj županiji, a gotovo trostruko više u Međimurskoj županiji. Dva puta više doseljenih stranaca od odseljenih bio je u Požeško-slavonskoj, Virovitičko – podravskoj i Zadarskoj županiji, gotovo dvostruko više doseljenih stranaca bilo je u Ličko-senjskoj i Zagrebačkoj županiji.
Gleda li se omjer, u Koprivničko-križevačkoj županiji je na jednog odseljenog stranca doselilo 3,6 stranaca, u Međimurskoj 2,5, u Zagrebačkoj županiji 1,9, Varaždinskoj i Krapinsko – zagorskoj 1,7. U Gradu Zagrebu, koji se promatra kao županija, omjer je bio 2,2, koliko je više stranaca doselilo, nego odselilo.
Naravno, niti taj omjer ne može biti u potpunosti točan, s obzirom da mnogi stranci samo produljuju svoj boravak, ali se također statistički svrstavaju među doseljene strance.
– Rezultat pokazuje da su razlike između županija u relativnom broju doseljenih stranaca određene razlikama u stopi nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti manja za, na primjer, 10 postotnih bodova povezana je s omjerom broja doseljenih stranaca i broja doseljenih državljana većim za 2,8. Nasuprot tome, razlike u prosječnoj neto plaći i geografskom položaju ne utječu na relativan opseg doseljavanja stranaca. Razlike u stopi nezaposlenosti objašnjavaju više od 75 posto razlika u relativnom broju doseljenih stranaca. Može se zaključiti da stranci dolaze tamo gdje je stopa nezaposlenosti niža odnosno gdje su potrebe za stranom radnom snagom veće – objašnjavaju analitičari HZZ-a, a prenosi župan.hr
www.sjever.hr / www.zupan.hr
02.11.2022.
