Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar u srijedu je zajedno sa suradnicima obišao matičnjak odnosno rasadnik i mladi vinograd autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja na području općine Sveti Križ Začretje.
Tom je prilikom župan Kolar naglasio kako je Krapinsko – zagorska županija odlična vinska regija.
– Kod nas se proizvode vrhunski pjenušci, ledena i sortna vina, a žive i rade vinogradari i podrumari koji su na svim europskim i svjetskim izložbama vina osvojili i najveća odličja. Sada nas posebno veseli što smo došli u četvrtu fazu kad ćemo moći proizvoditi vina od zagorskih autohtonih sorata te ćemo moći kroz matičnjak ponuditi sadnice koje će Krapinsko – zagorska županija subvencionirati sa 50 posto – rekao je župan Kolar te objasnio kako to znači da će od sljedeće godine Trgocentar kao partner KZŽ na tržište izbaciti prvih 30 tisuća čokota.
– Radit će se o otprilike 20 tisuća Svehrvatske beline i 10 tisuća čokota Svetokriške bjeline, a cijena će biti formirana na proljeće prije puštanja sadnica u prodaju. Broj sadnica 2024. godine povećat ćemo za 100 posto, a čitavo će vrijeme Županija kroz mjere ruralnog razvoja sufinancirati same cjepove. Došli smo u fazu kada našim velikim vinarima nudimo da u svoje vinograde zasade autohtone zagorske sorte i iz njih proizvode vrhunska zagorska vina te da počnemo brendirati zagorsku belinu, koju želimo kao vino zaštititi uz pomoć struke odnosno našeg stalnog partnera, zagrebačkog Agronomskog fakulteta – rekao je Kolar te nastavio:
– To je nešto čemu ćemo se posvetiti u naredne tri godine. Čitavo vrijeme ističemo da smo jedina regija u Europi koja ima zaštićen kompletan meni – puricu kao glavno jelo, prilog mlinci, deseret štrukli, dodatak bagremov med zagorskih brega, a sad nam je želja zaštiti i zagorsku belinu kao vino. U tom ćemo trenutku sigurno biti jedinstveni u Europi i uz našu turističku zajednicu, uz naš novi brending i promociju, sigurno ćemo biti interesantni europskom tržištu kao destinacija – izjavio je župan te najavio kako e raspisati natječaj na nacionalnoj razini za novi vizualni identitet zagorske beline.
Stoga je pozvao sve dizajnere da se uključe u taj natječaj jer je „Zagorje – bajka na dlanu” vrhunski brendirano, stoga vjeruje da će interes biti velik i da će mnogi htjeti sudjelovati u ovom projektu.
– Ova sjajna priča koju mi radimo, sad već poprima ozbiljne konture i gradit će se kao neboder – svakim će danom biti sve više katova – rekao je Kolar.
Sanja Mihovilić, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu objasnila je kako se s cjelokupnim projektom započelo još 2006. godine, kada je prepoznata potreba za istraživanjem autohtonih sorata na području Hrvatskog zagorja.
– Tada je sklopljena suradnja s Agronomskim fakultetom koji ovaj projekt može kvalitetno voditi. U 16 godina provedene su razne faze istraživanja, a Županija je za ovaj projekt osigurala financijska sredstva. Dosad je za istraživanje, tiskanje monografije, niz promotivnih aktivnosti i suradnju s Agronomskim fakultetom uloženo 1,2 milijuna kuna – pojasnila je Mihovilić naglasivši kako se radi o izuzetno dobroj suradnji znanstvene struke i lokalne samouprave te gospodarstva.
Upravo je to isto potvrdio i sam voditelj projekta revitalizacije autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja Edi Maletić, inače profesor na Agronomskom fakultetu.
– Cilj je bio pronaći stare zagorske sorte, identificirati ih, kolekcionirati i revitalizirati, što znači vraćanje tih sorata u zagorske vinograde, odnosno od svega nekoliko trsova u starim zagorskim vinograda razmnožiti ih u dovoljnoj mjeri da imamo dovoljno repromaterijala za proizvodnju sadnica. Pronašli smo ukupno osam starih zagorskih belina, a sve zajedno oko 20 starih sorti koje većinom možemo vezati uz Hrvatsko zagorje. Zadatak nam je bio utvrditi koje su sorte nepravedno zapostavljene i koje se zaslužuju vratiti u zagorske vinograde – rekao je Maletić.
Dodao je i kako se tijekom ovog projekta naglasak stavlja i na proizvodnju sadnica te će projekt kroz nekoliko godina pokazati svoje najveće vrijednosti, a to znači da se sadnice zagorskih sorti moći kupiti te da će se moći kušati vino originalnih zagorskih belina.
– Tržište sve više traži laganija, lepršavija i svježija vina, a spoj zagorske kuhinje s takvim, zagorskim vinima može dati izvrsne rezultate – zaključio je Maletić.
www.sjever.hr
19.10.2022.
