Prema nedavno objavljenom Popisu stanovništva, Krapinsko-zagorska županija ima 122.702 stanovnika, što je 12.362 , odnosno 9,17 posto manje ljudi nego prije deset godina, a jedino pozitivno u tome jest činjenica da je KZŽ ipak iznad prosjeka Republike Hrvatske.
Iznimno nužnoj demografskoj revitalizaciji svoj doprinos mogu dati i jedinica lokalne i regionalne samouprave, a upravo je to bila tema radionice održane u srijedu u Krapini, na kojoj su sudjelovali predstavnici općina, gradova i Krapinsko-zagorske županije.
-Radionica je namijenjena konstruktivnom razgovoru sa svim čelnicima i predstavnicima lokalne i regionalne samouprave o mjerama koje se provode na području županije, o planovima, ali isto tako i o konkretnim brojkama s kojima smo u zadnje vrijeme suočeni, a to je značajno veći broj starije populacije i manji broj produktivnih, radno sposobnih i mladih ljudi – istaknula je Željka Josić, državna tajnica za demografiju i mlade.
Upravo stoga, na radionici se razgovaralo i o tome kako mlade zadržati u KZŽ, kako osmisliti mjeru koja će im biti dovoljno kvalitetna za ostanak u županiji, odnosno Hrvatskoj te kako što bolje kreirati mjere i cijeli sustav, uspostaviti bolju suradnju između lokalne, regionalne i nacionalne razine.
Da je bolja suradnja itekako potrebna, mišljenja je i župan Željko Kolar.
-Kad pogledate ukupan novac koji izdvajaju općine, gradovi, županije i ministarstva, radi se o vrlo ozbiljnom novcu. Treba napraviti dobru analizu i mislim da kad bi bila zajednička demografska politika, istim bi novcem mogli postići bolje rezultate – kazao je Kolar.
Dodao je da je gotovo u cijeloj Hrvatskoj, ali i u Europi, puno veći mortalitet, nego natalitet, iako ohrabruje podatak da je u posljednje tri godine u Krapinsko-zagorskoj županiji broj rođene djece povećan.
-Ključno što treba napraviti je stvoriti što bolje uvjeti života, kako bi mladi ostajali ovdje i ovdje formirali obitelj. Podaci koje imamo u posljednjih nekoliko godina su pozitivni. To znači da smo 2013. godine bili 17. po visini prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, a sad smo treći. Po broju novozaposlenih od 2013. godine, naša je županija četvrta po novootvorenim radnim mjestima, a tu je i podatak da je u posljednje dvije godine broj iseljenih i useljenih u Krapinsko-zagorskoj županiji gotovo na istoj razini – rekao je župan Kolar.
Podsjetio je na niz demografskih mjera kojima u KZŽ nastoje popraviti demografsku sliku i stvoriti što bolje uvjete.
-Imamo niz mjera, od suradnje s roditeljima, pomoći od samog rođenja djece pa imamo mjere za darivanje novorođenčadi, za ranu prevenciju, ulaganje u vrtiće, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje te stvaranje uvjeta za otvaranje radnih mjesta. Sve su to ključne stvari kako bi se popravila demografska slika – zaključio je Kolar.
Među gradonačelnicima i načelnicima koji su sudjelovali na radionici, bio je i krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović.
Naglasio je da se Grad Krapina trudi kroz razne mjere pokušati pripomoći i napraviti sve kako bi olakšali svakodnevicu roditeljima.
-Ako se vratimo unazad, roditelji su nekada morali sami kupovati mjesečne karte za svoju djecu, vozili su se redovnim radničkim linijama, udžbenike su učenici posuđivali jedni od drugih, a danas je školski prijevoz besplatan, kao i udžbenici. Vrlo je važno da to nisu samo direktne mjere – rekao je Gregurović.
Upozorio je na problem s kojim se suočavaju mnoge JLS u blizini Zagreba.
-Koliko nam je to dobro, to nam je i prokletstvo jer imamo problem da nam dobar dio mladih koji odu tamo na studij, tamo i ostanu. Moramo pružiti mogućnost svima da u ruralnim područjima imaju iste uvjete onima u centru. Puno se govori o konceptima smart cityja, ali ako nemate osnovnu infrastrukturu u ruralnim dijelovima, kako možete očekivati da će stanovnici tamo ostati? Upravo stoga, dosta se radi na tome – istaknuo je Gregurović.
Dodao je da je tu vidljiv još jedan veći problem, a to je negativan prirast stanovništva.
-Vjerujem da ćemo možda i kroz ovu konferenciju dobiti određene odgovore i prijedloge što i kako napraviti. Želio bih da svi imaju više djece, no moramo biti svjesni da se vremena mijenjaju i da situacija nije ista kao prije 20, 30 godina te da ljudi žele napredovati u karijeri, imaju drugačija promišljanja. No to onda nije dobro za naš Grad i za našu domovinu, ako djece nema – zaključio je gradonačelnik Gregurović.
a.kučić/sjever.hr
28.09.2022.
