Štete koje su uzrokovane elementarnim nepogodama odnosno odštete koje bi trebale uslijediti, rebalans proračuna Županijske uprave za ceste, izvještaj o financijama za prvu polovicu ove godine, samo su neke od tema prve sjednice Skupštine Krapinsko-zagorske županije, prve nakon ljetne stanke.
Jedna od važnijih točaka bila je ona koja se odnosila na donošenje Programa dodjele potpora male vrijednosti gospodarstvu za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda na području Krapinsko- zagorske županije u 2022. godini.
Podsjetimo. Područje Krapinsko- zagorske županije je u svibnju i lipnju 2022. godine zahvatila prirodna nepogoda – tuča koja je uzrokovala značajne štete poljoprivredi, gospodarstvu, nerazvrstanim cestama, komunalnoj i društvenoj infrastrukturi te stambenim zgradama. Posebno su bila pogođena područja gradova Klanjec i Oroslavje, te općina Hum na Sutli, Kumrovec, Zagorska Sela, Veliko Trgovišće i Bedekovčina.
Nakon toga Vlada je donijela odluku o pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode tuča na području šest županija među kojima i na području Krapinsko-zagorske.
Tom odlukom odobrava se pomoć u ukupnom iznosu do 54 milijuna kuna za štete proizašle od tuče na području Krapinsko-zagorske i još 5 županija. Za pomoć gospodarstvu za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica šteta od prirodnih nepogoda nastalih na imovini, opremi, postrojenjima i zgradama osiguravaju se sredstva u ukupnom iznosu od 6 milijuna kuna.
-Spomenutim programom koji je Skupština prihvatila utvrđuju se kriteriji za dodjelu sredstava pomoći sa svrhom jasnoće u postupanjima prilikom isplate sredstava pomoći, odnosno utvrđuju se prihvatljivi korisnici programa, intenzitet potpore, provedba javnog poziva, donošenje odluke o dodjeli potpore, te trajanje programa – pojasnila je pročelnica za gospodarstvo Sanja Mihovilić.
Korisnici ovoga Programa su poduzetnici (mikro, mali i srednji poduzetnici te veliki poduzetnici) sa štetama na imovini koja nije osigurana na području u gradova Klanjec i Oroslavje i/ili općina Bedekovčina, Hum na Sutli, Kumrovec, Veliko Trgovišće i Zagorska Sela, koji su prijavili štetu sukladno odredbama Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda.
Župan je Skupštini podnio izvješće o svom radu u prvih šest mjeseci. Osvrnuo se na gospodarstvo gdje je naglasio veliku zaposlenost koja je u rastu, ali i problem manjka radne snage na području županije.
-Ključno je da omogućimo prekvalifikaciju i otvaramo nove razredne odjele za one grane koje su našim gospodarstvenicima potrebne – poručio je Kolar. Što se tiče nezaposlenosti ta je brojka u KZŽ 2.105. U toj je brojci više žena u postotku što zabrinjava župana jer se ta brojka u zadnje vrijeme promijenila u negativnom smislu po žene.
Kolar je u svom govoru kao pozitivno istaknuo i rast izdavanja građevinskih dozvola. No, unatoč rastu svih pokazatelja ustvrdio je da investicije ne rastu. U svom je izvješću podsjetio i na dva potresa, zagrebački i petrinjski, te veliku štetu koja je nastala.
-Nažalost, tu su brojke porazne odnosno sramotne. U prvih šest mjeseci ministarstvo nije donijelo niti jednu jedinu odluku 2021. Do kraja godine pet te u prvih šest mjeseci ove godine izdano je 44 odluka. Nažalost, po tim odlukama se nije ništa napravilo u smislu obnove. Sa današnjim danom ministarstvo je donijelo 53 odluke od čega se 40 njih odnosi na konstrukcijsku obnovu – pojasnio je Kolar te dodao da KZŽ sufinancira rad Fonda za obnovu i da je za prvih šest mjeseci izdvojeno 479 tisuća kuna za plaće zaposlenih.
Župan se osvrnuo i na kapitalne objekte. Spomenuo je Centar kompetencije u Zaboku gdje se sa 37 milijuna kuna zatvara financijska konstrukcija ali izgradnja dvorane je upitna zbog čega se traži intervencija središnje vlasti.
-Premijer i ministar su pokazali razumijevanje za situaciju u kojoj smo se našli i možemo očekivati da ćemo zajedno sa Vladom naći sredstva i da će se dvorana izgraditi – izjavio je Kolar te najavio da ne zna što nosi jesen.
–Trenutno radimo tri različita prijedloga proračuna za iduću godinu. S kojim ćemo izaći pred vas zaista ne znam – najavio je Kolar.
Članovi Skupštine prihvatili su i financijsko izvješće Županijske uprave za ceste za prvu polovicu ove godine. ŽUC je u prvih šest mjeseci imao prihode od 20,7 milijuna kuna ili 46,5 posto godišnjeg plana dok su rashodi bili 16,6 milijuna kuna odnosno 22 posto plana.
Inače, prema izvješću ŽUC-a za prvu polovicu godine bilo je planirano zaduženje od 30 milijuna kuna čime bi se financirali radovi izvanrednog održavanja.
–Postupak nabave dugoročnog kredita u prvoj polovici godine nije pokrenut, ponajviše zbog naglog povećanja cijena na tržištu što se posebno odrazilo i na povećanje cijene građevinskih radova – pojašnjenje je u izvješću.
Ujedno su prihvaćene II. i odmah III. ovogodišnje izmjene financijskog plana ŽUC-a. Potreba za II. izmjenama je, pojašnjavaju u ŽUC-u, prvenstveno zbog preraspodjele pojedinih vrsti rashoda. U konačnici rashodi su prema tim izmjenama povećani za 275 tisuća kuna.
Što se tiče III. izmjena prihodi se povećavaju za čak 7,1 milijun kuna gdje treba naglasiti da se većinom radi o bespovratnim sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije. Za isti taj iznos povećavaju se i rashodi. Sredstva su namijenjena obnovi infrastrukture oštećenoj u potresu.
Zeleno svjetlo vijećnika dobilo je i izvješće o radu društva Integrirani promet zagrebačkog područja d.o.o. Da podsjetimo, cilj osnivanja te tvrtke je priprema i realizacija projekata vezanih za uspostavljanje novog modela organizacije integriranog prijevoza putnika na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije koje su i osnivači tvrtke.
Unatoč pozitivnom ishodu glasovanja posebno žestok u kritikama za poslovanje ovog društva bio je HDZ-ov Zoran Gregurović koji se zapitao čemu služi ta tvrtka. Naime, izračunao je kako je prosječna plaća u toj tvrtci iznad 15 tisuća kuna neto što je veća plaća nego što ima župan, njegova zamjenica ali i većina gradonačelnika i načelnika.
–Za što vi dobivate tako velike plaće? Za tiskanje letaka i izrade analize? Da li ovo društvo služi samo za uhljebljivanje? – zapitao je Gregurović. Njemu se u kritikama pridružio i stranački kolega Vladimir Pleško ističući da ovo što radi spomenuto društvo u Europi već spada u povijest. Po njemu je i nedopustivo da se plaća nešto, a nema rokova kada se usluga mora obaviti.
Na kraju je Kolar kazao da je ovo društvo formirano radi izrade master plana. Po njemu nema potrebe da se napada tvrtka odnosno direktor iako on osobno nije zadovoljan kako društvo radi.
Ukratko u izvješću stoji da je tvrtka u protekloj godini sudjelovala u izradi nekoliko novih projekata, a za koje bi se financiranje moglo naći kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Inače, tvrtka ima 4 zaposlena i kako se ističe u izvješću nije izložena financijskim rizicima. Društvo je prošlu godinu imalo i dobit od 31 tisuće kuna.
Dodajmo i da je Skupština donijela odluku o osnivanju Kulturnog vijeća Krapinsko-zagorske županije. Vijeće se osniva radi predlaganja ciljeva kulturne politike Krapinsko-zagorske županije i mjera za njezino provođenje, davanja stručnih podloga i mišljenja, praćenja i razmatranja stanja u pojedinim područjima umjetničkog i kulturnog stvaralaštva.
Vijećnici su donijeli i izmjenu zaključka o prijedlogu potreba specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje (2020.- 2024. godine) u zdravstvenim ustanovama Krapinsko-zagorske županije. Ukratko povećava se broj specijalizacija iz ginekologije i opstetricije s dosadašnje 1 osobe na dvije.
U svom zahtjevu Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije navodi kako je povećanje broja potrebno zbog preuranjenog odlaska u mirovinu liječnika u specijalističkoj ginekološkoj ordinaciji u Krapini.
Što se tiče financija raspravljano je o izvršenju proračuna za prvih šest mjeseci ove godine gdje treba izdvojiti da je ostvareno 87,7 milijuna kuna prihoda te 84,2 milijuna rashoda čime višak prihoda u tom periodu iznosu gotovo 3,6 milijuna kuna. Kolar je na te brojke kazao da se jako dobro puni proračun s naslova poreza na dohodak i da se proračun puni bolje nego u isto vrijeme prošle godine. Naglasio je i da je svjestan stanja u kojem se društvo nalazi zbog svih okolnosti. Napomenuo je i da se pažljivo prate kreditna zaduženja jer treba biti svjestan da će se trebati prijavljivati na natječaje za fondove Europske unije. Kazao je da se ti natječaji očekuju tijekom iduće godine i da je nova financijska omotnica perspektiva koja stoji pred KZŽ i da za to treba biti spreman.
skalajdzija/sjever.hr 22.09.2022.
