Divljanje cijena, Nacionalni plan za oporavak i otpornost te najavljena mogućnost spajanja općina, bile su neke od tema nove sjednice Kolegija gradonačelnika i načelnika Međimurske županije.
Predsjedavajuća kolegijem, načelnica općine Sveta Marija Đurđica Slamek, istaknula je da će poskupljenje energenata biti iznimno velik problem za jedinice lokalne samouprave.
-Jučer je Vlada navodno donijela odluku da bi vrtići imali cijenu plina između građanstva i gospodarskih subjekata. Pomoć jedinicama lokalne samouprave je itekako potrebna zbog enormnog rasta cijena, ne samo energenata, nego i svega ostalog, tako da će većina općina biti prisiljena ići u povećanje cijena – kazala je Slamek.
Istaknula je da će ogromne probleme imati one općine koje su realizaciji velikih projekata.
-Na povećanje cijena nije se računalo, proračuni su planirani, većina stvari je započeta ili se završava i mislim da će biti zaista problem, ako Vlada ne uskoči s jačim mjerama potpore – kazala je.
O spajanju općina
Slamek je komentirala i prijedlog hrvatske vlade o spajanju dviju općina u jednu, odnosno zajedničke službe i službenike. Natječaj bi trebao biti raspisan krajem ovog ili početkom sljedećeg mjeseca, a sve općine koje će imati interes spojiti se stvarno ili funkcionalno, moći će to učiniti, a natječaj neće biti ograničen.
-Dugo već Vlada pokušava spojiti općine, no smatram da Međimurska županija treba zadržati sve općine koje postoje jer one nisu same sebi svrha, nego odrađuju projekte i kandidiraju ih, sposobne su opstati. Funkcionalno spajanje općina općina bilo bi možda dobro vezano za zajedničke službenike. U Međimurskoj županiji funkcionalno spajanje općina na neki način već i postoji, a to je da mnogo općina ima zajedničkog komunalnog redara, a bilo bi možda dobro imati i neke zajedničke službenike, što se prije svega odnosi na kandidiranje EU projekata, no i na zajedničkog pravnika – komentirala je Slamek.
Naglasila je kako smatra da će to biti doista velik problem te podsjetila da su prije pet godina JLS dobile novac za poravnanje.
-S 1. siječnja 2023. godine ukida se 50 posto sredstava s tog konta, dok bi se početkom 2024. u potpunosti trebao ukinuti. To će biti strahoviti udar na jedinice lokalne samouprave. Nadam se da će Vlada iznaći način da se to nadomjesti – rekla je Slamek.
Odgovarajući na novinarsko pitanje koliko jedinicama lokalne samouprave znači novac iz EU fondova, odnosno sufinanciranje projekata, kazala je da su svi europski projekti za JLS-ove od velikog značaja.
-Problem je možda s jedinicama lokalne samouprave koje su peta skupina, više razvijene jer imaju manji udio sufinanciranja. Ako je u pitanju veliki projekt, onda je to i veliki novac. Problem će biti s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti jer se još ne znaju uvjeti natječaja za škole i vrtiće. Dosta općina iz Međimurske županije je vrtiće kandidiralo i uvjeti koji su postavljeni bili su strahovito nepovoljni za jedinice lokalne samouprave. Primjerice, za dječji vrtić u Svetoj Mariji nadogradnja s opremanjem stajala bi oko 5 milijuna kuna i ako uzmemo u obzir da se financira oko 1,4 milijuna kuna po dnevnom boravku, znači dobijete ispod 3 milijuna kuna i pošto je limitirana visina kvadrata koji bi se pokrivao iz projekta, ispadne da bi možda nešto malo iznad 2 milijuna kuna se financiralo iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, dok bi ostalo trebale financirati jedinice lokalne samouprave – istaknula je Slamek.
Rekla je i kako smatra da to nije samo neopravdano, već i neizdrživo za jedinice lokalne samouprave te da ne bi voljela da se dogodi da će na kraju morati biti prisiljeni odbiti takav projekt jer ga neće moći sufinancirati.
-Vlada cijelo vrijeme govori o demografskoj obnovi, djeca su cijelo vrijeme, kao, bitan faktor, a dok je potrebno sufinancirati nešto što je nama svima bitno za djecu, ispada da ne možete dobiti ni 50 posto sufinanciranja – zaključila je Slamek.
a.kučić/sjever.hr
08.09.2022.
