Neizostavan dio Tjedna kajkavske kulture, Zagorski gospodarski zbor u četvrtak je po 30. puta otvorio svoja vrata. Njega su i ove godine zajednički organizirali Krapinsko-zagorska županija i Grad Krapina, Radio Kaj, Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Krapina te Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije.
Na ovogodišnjem sajmu sudjeluje ukupno 157 izlagača iz šest hrvatskih županija, Slovenije i Bosne i Hercegovine, a županija partner je Međimurska županija.
Otvorenje sajma bila je prilika i za osvrt na zagorsko gospodarstvo koje je, kako je naglašeno, postavljeno na čvrstim temeljima.
Tako je župan Željko Kolar rekao da, iako su na okruglom stolu koji je održan ranije u četvrtak razgovarali o problemima i izazovima koji su zadesili gospodarstvo, na kraju su otišli s dozom optimizma.
-Zašto? Jer se pokazalo da je zagorsko gospodarstvo postavljeno na čvrstim temeljima, da zagorski gospodarstvenici dugoročno planiraju, da su u najtežim trenucima ulagali u ljude i nove tehnologije, imaju kvalitetan proizvod, izvoze na europska tržišta i da će sigurno naći, uz pomoć Vlade Republike Hrvatske izlaz iz ove nezapamćene situacije – rekao je Kolar te dodao kako je u ovom trenutku bitnije nego ikad da budu svi zajedno te da realiziraju ono što je moguće realizirati.
Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović rekao je kako je Gospodarski zbor neizostavan dio Tjedna kajkavske kulture, a nikad manje nezaposlenih i nikad više zaposlenih pokazatelj su da krapinsko gospodarstvo odolijeva izazovima.
-Od svih gradskih poreza koji su se u Krapini mogli uvesti uveden je samo jedan, a to je porez na ugostiteljske terase koji iznosi 1 kunu po kvadratu godišnje paušalno. Isto tako što se tiče komunalne naknade među najnižima smo u Hrvatskoj, ali oni koji su najvažniji da bi do tih rezultata došli to su upravo naši gospodarstvenici i poduzetnici bez kojih se ne bi mogli pohvaliti da je nešto u našem gradu, županiji napravljeno – kazao je Gregurović.
Darko Varga, predsjednik županijske Obrtničke komore naglasio je da je Zagorski gospodarski zbor sastavni i prepoznatljiv dio zagorske kulture. Istaknuo je da Krapinsko-zagorska županija s posljednjim danom srpnja ima 2964 obrtnika što je za 116 više nego prošle godine. Dodao je i da se velika pažnja pridaje naukovanju novih obrtnika.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Krapina Josip Grilec također je poručio kako je Tjedan kajkavske kulture bez ZGZ-a jednostavno nezamisliv. Prisjetio se početaka kada je manja grupa gospodarstvenika započela Zbor i naglasio da je na svima u organizaciji da taj posao samo nastave. Ovaj Zbor, prema njegovim riječima, dolazi nakon odlične godine u kojoj su zagorski gospodarstvenici ostvarili prihode od 15,7 milijardi kuna što je, u odnosu na prethodnu godinu, veliki rast. Ipak, gospodarstvo je pred velikim izazovima koje sa sobom nosi energetska kriza, pri čemu gospodarstvo velike nade polaže u mjere.
-Naša budućnost je u snažnom industriji, snažnom gospodarstvu i tada će zadovoljni biti i građani- završio je Grilec.
Martina Ciglević, izaslanica predsjednika Republike Hrvatske čestitala je organizatorima, ali i gospodarstvenicima koji neumorno rade na daljnjem razvoju ovog kraja. Dodala je da predsjednik Zoran Milanović posebno cijeni gospodarstvenika Hrvatskog zagorja. I ona se dotaknula krize ističući da svijet jeftinih i uvijek dostupnih energenta na neko vrijeme odlazi u prošlost. Za izlazak iz krize, prema njezinim riječima, trebat će dugoročna vizija.
Šime Mršić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, koji je i otvorio ZGZ, naglasio je kako je Ministarstvo kroz mjere ruralnog razvoja uložilo značajna sredstva u ukupni razvoj te samim time u razvoj gospodarstva. Ni on nije zaobišao temu krize. Naglasio je da će paket mjera koja je danas donijela Vlada pomoći u prevladavanju krize.
Matija Posavec, župan Međimurske županije, ovogodišnje županije partnera Zbora kazao je kako prijateljstvo između dvije županije traje već godinama, a vidljivo je u turizmu, enogastronomiji i zajedničkim projektima u prekograničnoj suradnji sa Slovenijom i Mađarskom. Istaknuo je zadovoljstvo što danas tu suradnju proširuju i na gospodarstvo.
-Zajedničke vrijednosti su bogatstvo cijelog hrvatskog sjevera i samo ako pogledamo one suhe brojke, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija čine u površini 3,5 posto Hrvatske, u stanovništvu 5,8 posto, u broju zaposlenih preko 6 posto, a u izvozu, dakle gospodarskoj snazi 8 posto i to ako uzmemo 2020. godinu koja je bila najteža godina, godina najveće neizvjesnosti i onog straha dok ne znate treba li ulagati ili povući ručnu kočnicu – rekao je Posavec.
I u toj godini gospodarstvo dviju županija činilo je 8 posto hrvatskog izvoza.
-Kad te brojke preslikate na RH onda mi ne bi imali nikakvih problema s gospodarstvom. Zato ja često govorim da je sjever Hrvatske gospodarska lokomotiva Hrvatske. Kad tome pridodamo gospodarstvo Varaždinske, Koprivničko-križevačke ili Bjelovarsko-bilogorske županije te brojke čine još veću razliku – dodao je Posavec naglasivši kako je njihov zadatak kojeg trebaju pratiti i državne agencije i ministarstva, kao i Vlada u cjelini, ulijevanje goriva u tu lokomotivu s ciljem davanja gospodarstvenicima još jači vjetar u leđa.
tklopotan / www.sjever.hr
08.09.2022.
