Ministarstvo pravosuđa i uprave raspisalo je natječaj 25. svibnja za 22 radna mjesta, među kojima je i ono za višeg informatičkog savjetnika, specijalista za pravosudni informacijski sustav, s početnom plaćom od oko 8000 kuna. Nitko im se nije javio, donosi Jutarnji list.
Tražili su i voditelja Službe za međunarodnu suradnju i izradu i unaprjeđenje normativnog okvira. Javio se jedan kandidat. Početna plaća ovdje je oko 9000 kuna neto. Problemi s tržištem rada s kojima su suočeni privatnici, koji više ne mogu naći domaću radnu snagu u zanimanjima koja su deficitarna pa sve češće uvoze strane radnike, sve se više prelijevaju i na državnu službu.
Početna plaća administrativnog osoblja sa srednjom stručnom spremom iznosi oko 5000 kuna, a stručni suradnici zarađuju oko 6000 kuna. Sustav plaća uređen je nejednako, pa se često događa da se za isto radno mjesto u različitim službama plaća razlikuje, ovisno o tome je li riječ o državnoj upravi, agencijama ili javnoj službi. Tako da i kvalitetniji kadar često ne može biti nagrađen za dobar posao, pa takvi službenici ili bježe u agencije i sustave koji imaju bolje koeficijente ili idu k privatnicima nakon što steknu znanje u državnoj službi.
– Sigurnost radnog mjesta u državnoj službi nekada je igrala ulogu, kada je bilo i 400.000 nezaposlenih na burzi, a danas gubi na vrijednosti jer je i u privatnom sektoru manjak radne snage – analizira za Jutarnji Mihovil Škarica, stručnjak za javnu upravu s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Napominje kako se otad sustav zapošljavanja, napredovanja i plaća nije promijenio, i kada se detektira da su neka zanimanja deficitarna, poput informatičara i visokoobrazovanih stručnjaka, onda se to parcijalno rješava izmjenama uredbi koje definiraju na tisuće radnih mjesta.
– Nema sustavnog pristupa problematici plaća. To proizvodi nepravde, otpore i utječe na organizacijsku klimu u upravi. Nema proaktivne, promišljene politike, nego tržište dirigira promjene – smatra Škarica.
Te probleme trebao bi riješiti novi Zakon o plaćama, koji se najavljuje već desetljeće i nijedna Vlada ga dosad nije donijela. Zapravo je riječ o jednoj od najvećih reformi koja bi napokon uredila sustav plaća u državnoj upravi tako da se za isti posao dobije jednaka plaća, da se nagrade radnici, a kazne neradnici.
U Ministarstvu pravosuđa i uprave najavljuju da će Zakon biti spreman krajem iduće godine, a stručnjaci Svjetske banke sada rade analize i usporedbe s drugim državama koje su to provele. Moguće je da će u budućnosti državni službenici imati platne razrede, umjesto bezbroj koeficijenata i brojnih dodatak na plaću.
sjever.hr/jutarnji.hr
02.07.2022.
