Povodom nadolazećeg Dana Krapinsko – zagorske županije, koji se slavi 23. travnja, na blagdan sv. Jurja razgovarali smo sa županom Željkom Kolarom, koji nam je tom prilikom otkrio kako će Županija proslaviti svoj dan, a dotakli smo se i nezaobilazne teme, borbe s pandemijom koronavirusa. Pričali smo i o utjecaju koronavirusa na gospodarstvo u Zagorju kao i o posljedicama zagrebačkog i petrinjskog potresa te kada bi konačno mogla početi obnova oštećenih stambenih objekata.
Nakon dvije pandemijske, “krnje” proslave Dana županije, ove godine konačno proslava “licem u lice” , bez maski. Raduje li Vas što će se Festivalska dvorana u Krapini moći potpuno ispuniti i što ćete vidjeti, tko Vam je od uzvanika došao čestitati?
– Stvarno nam je veliko zadovoljstvo da možemo organizirati Dan županije u krapinskoj Festivalskoj dvorani bez nekih epidemioloških ograničenja i da ćemo ponovno vidjeti niz dragih prijatelja, koje smo pozvali da nam se pridruže na našoj skromnoj svečanosti. Svaki njihov pojedinačni dolazak, za nas je priznanje i izraz prijateljstva te potpore za ono što radimo. Ukratko ćemo prezentirati dostignuća koja smo uspjeli realizirati u proteklom, ne baš lakom, pandemijskom razdoblju, a vjerujem da će to biti i prilika da se zahvalimo našim sugrađankama i sugrađanima koji su dali ogroman doprinos u provedbi svih tih naših projekata, bez obzira je li riječ o pojedincima, tvrtkama ili ustanovama i bez obzira dali su dobili Plaketu, Povelju ili neko drugo priznanje Krapinsko – zagorske županije.
Kako biste ocijenili uspješnost borbe protiv pandemije u KZŽ i hoće li se posljedice osjećati duže vrijeme?
– Posljedice će se sigurno osjećati duže vrijeme i već se osjećaju. Naime, mnogi ljudi se javljaju nakon korone sa simptomima koji na neki načinu ukazuju na to da se radi o posljedicama korone. Mi smo u Krapinskim Toplicama organizirali postcovid ambulantu, a siguran sam da će se Ministarstvo zdravstva malo ozbiljnije morati pozabaviti s tim problemom. Što se tiče naše borbe s epidemijom koronavirusa, prvenstveno se zahvaljujem svim djelatnicama i djelatnicima zdravstvenih ustanova na području Krapinsko – zagorske županije koji su dvije godine proveli s maskama na licu, obučeni u zaštitne kombinezone te vodili skrb o našim stanovnicima i pritom dali sve od sebe. S tog aspekta mogu reći da je borba protiv pandemije bila na najvišoj mogućoj razini. U ostale detalje se ne bih usudio upuštati jer nisam liječnik ili zdravstveni djelatnik po struci. Koristim isto tako priliku da svim obiteljima čiji su najdraži izgubili bitku s koronom izrazim iskrenu sućut.
Unatoč pandemiji, zagorsko gospodarstvo je i dalje uspješno, Vi često kažete da je naše gospodarstvo “žilavo”. Čemu treba zahvaliti na tome?
– Naše je gospodarstvo na čvrstim temeljima i to se pokazalo i krizne 2020. kao i 2021. godine. Rezultati te 2020. godine su zapravo bili sjajni i mislim da bi gospodarstvenici potpisali takav rezultat. Taj je rezultat bio nešto manji od rekordne 2019. godine, kada su ukupni prihodi gospodarstva iznosili 13 milijardi i 700 milijuna kuna. 2021. godine, bez obzira na pandemiju će rezultat biti vrlo blizu tom iz rekordne 2019. godine, čak možda i nešto veći. No, taman kad smo se poveselili da se situacija s koronom stabilizirala i da je priči kraj, sad je došlo do rata odnosno invazije Rusije na Ukrajinu. Tako da je sada ponovno teško prognozirati što će se događati do kraja godine. Indirektne posljedice ovog rata, kao što je rast cijena energenata, su nevjerojatne i izazivaju nenormalne uvjete poslovanja u gospodarstvu. Što se tiče građevine, cijene željeza i drugog građevinskog materijala i dalje nenormalno rastu, što izaziva velike probleme gospodarstvenicima koji su potpisali određene ugovore. Ovdje ne smijemo zaboraviti ni na prijevoznike, koji su u istim problemima i to već duže vrijeme zbog pandemije, tako da će Županija osigurati prijevoz školske djece. Mi ćemo također morati zaustaviti sve investicije i bit ćemo u hladnom pogonu, tako da se bojim, ako se ova situacija nastavi da od investicija u sljedećem razdoblju neće biti ništa.
Godinama već nezaposlenost u Zagorju pada, kako smo došli do rekorda?
– Za taj su rezultat najzaslužniji naši gospodarstvenici, poduzetnici i obrtnici koji su svojom hrabrom, pametnom i odgovornom politikom u kriznim vremenima ulagali u nove tehnologije i ljude te plasirali kvalitetne proizvode. Upravo zbog toga imamo pokrivenost izvoza uvozom oko 180 posto kao i otvaranje novih radnih mjesta. Prvi puta u povijesti hrvatske države, u 30 godina došli smo ispod dvije tisuće nezaposlenih osoba na području Krapinsko – zagorske županije. Sjećam se kad sam prvi dan došao na posao u “fabriku” u Županiju, imali smo 8546 nezaposlenih i radilo je otprilike 32 tisuće ljudi. Danas radi preko 39 tisuća ljudi, a nezaposlenost je pala s više od osam tisuća ispod dvije tisuće ljudi. Do takvih rezultata nije došlo smanjivanjem nezaposlenosti administrativnim potezima, nego zapošljavanjem i otvaranjem novih radnih mjesta. I rast plaća u posljednjih osam godina je bio najveći u Republici Hrvatskoj. To je zasluga našeg gospodarstva i kada gledate tu kompletnu sliku, ona je odlična.
Nije samo pandemija obilježila proteklo razdoblje, već i potres u dijelovima Krapinsko -zagorske županije, a od obnove još uvijek ništa. Mislite li da će do sredine sljedeće godine, do kada je rok da se potroše EU sredstva, niknuti koja obnovljena ili izgrađena kuća u Zagorju?
– Ljut sam i frustriran, ali i ogorčen. Sredstva iz Fonda solidarnosti su namijenjena za društvene ustanove i taj je rok bio 22. svibanj ove godine, a premijer Plenković se pohvalio kako je on taj rok prolongirao za godinu dana, što smatram odličnim jer daje mogućnost da se ipak pregrupiramo i iskoristimo ta sredstva. Međutim, nisam siguran da ćemo uz ovakve uvjete na tržištu, što se tiče cijene nabavke materijala, doći do onog rezultata koji bi bio prihvatljiv, a to je da iskoristimo sav novac. Bojim se da to neće biti moguće, s jedne strane, a s druge strane mi još nismo dobili nikakvu službenu obavijest od nadležnog ministarstva ili Vlade Republike Hrvatske da je taj rok stvarno pomaknut za godinu dan. Trenutno smo u sveobuhvatnoj konstruktivnoj obnovi dvorca Stubički Golubovec, gdje vrijednost same investicije iznosi 13,1 milijun kuna, a do kraja devetog mjeseca bit ćemo gotovi s kompletnim radovima. No, u cijeloj toj priči ono što mene više ljuti su privatni objekti naših građana, odnosno obiteljske kuće koje su stradale i tu stvarno na terenu nema nikakvog pomaka. Ima pomaka u administraciji pa ljudi dobivaju odluke da se kreće u postupak javne nabave, međutim cijene koje su Fond i Ministarstvo odobrili za obnovu jednostavno ne prate stanje na tržištu. Uvjeren sam da će novi ministar Ivan Paladina tražiti ponovno izmjenu zakona jer jedino tako se može pokrenuti stvarna obnova. Sa zadnje koordinacije imam obećanje ministra da ćemo do našeg sljedećeg sastanka imati strojeve u Slanom Potoku i da će biti otvoreno barem pet, šest gradilišta te da će se pet kuća rušiti i jedna ići u sveobuhvatnu obnovu. Shvaćam ljude koji me zovu i koji su ogorčeni, no mi smo kao Županija napravili apsolutno sve. Naime, osigurali smo naših 20 posto sredstava koje smo bili dužni po zakonu, formirali ispostavu kojom smo im pomogli da pripreme papire i ispunjavali obrasce umjesto ministarstva. Sada isto tako, za nekonstruktivnu obnovu preuzimamo predmete od Fonda, mi ih nosimo kod ljudi doma pa ih nakon potpisivanja vraćamo i činimo sve samo da ubrzamo ovaj proces.
Najveće investicije predviđene su zahvaljujući Razvojnom programu “Sjever”. Koliko su one zapravo izgledne?
– Nažalost moram konstatirati da se nismo pomakli s mrtve točke. Ugovor smo potpisali 30. prosinca u Varaždinu, u međuvremenu je krenuo krug u devet ministarstava da se potpiše taj xy broj ugovora, što se vratilo u Županiju i našu Razvojnu agenciju, koja je regionalni koordinator i mi još uvijek nismo imali prvi sastanak. Planirali smo putem mehanizma za oporavak i otpornost financirati dio ovih strateških projekata, jer nemamo raspisan nijedan natječaj na kojeg bi mogli prijaviti te projekte da bi ih realizirali. Štoviše 5,5 milijardi predviđenih za zdravstvo je na neki način podijelila Vlada bez javnog poziva i bez ministarstva i taj novac su dobili klinički centri po svim gradovima u Hrvatskoj, s time da moram reći da nitko od njih nema građevinsku dozvolu. Mi imamo pravovaljane građevinske dozvole i za Krapinske Toplice, za projekt Centra za liječenje srca i mozga vrijednosti 380 milijuna kuna i za Stubičke Toplice, gdje se radi o projektu od 176 milijuna kuna, s time da smo prvu fazu od 27 milijuna kuna već realizirali sami. Ovdje se vidi svjetlo na kraju tunela jer Ministarstvo turizma raspisuje ove godine natječaj, na koji se mislimo javiti s drugom fazom koja je vrijednosti nekih 45 milijuna kuna. Sve naše veće hotelske kuće pripremaju dokumente i svi će se javiti na natječaj, tako da ćemo u sljedeće tri godine imati povećanje smještajnih kapaciteta minimalno za 450 ležajeva.
Što biste za kraj, povodom Dana županije poručili Zagorcima i Zagorkama?
– Zahvaljujem se svim akterima društvenih događanja na području Krapinsko – zagorske županije jer mi smo jedna velika slagalica, a svaki od njih je jedan komadić bez kojeg ta slika Zagorja ne bi izgledala tako kao što izgleda danas. Obećavam isto tako da ćemo nastaviti raditi s istom voljom, željom i entuzijazmom te s velikim znanjem koje je skupljeno sada u našim agencijama i zajedno s našim gospodarstvom dati sve od sebe da stvorimo što bolje uvjete za život naših ljudi u Zagorju. Zahvaljujem svima na podršci jer sve ono što smo napravili je zapravo rezultat našeg zajedničkog rada.
jmiklauzic@sjever.hr 21.04.2022.
