Now Reading:
Sjećanje na “Krvavi Uskrs”: varaždinske RODE na svečanom obilježavanju 31. godišnjice akcije „Plitvice” i pogibije Josipa Jovića
Full Article 3 minutes read

Sjećanje na “Krvavi Uskrs”: varaždinske RODE na svečanom obilježavanju 31. godišnjice akcije „Plitvice” i pogibije Josipa Jovića

Ratni pripadnici specijalne jedinice policije PU varaždinske „RODA“, prisustvovali su na svečanom obilježavanju 31. godišnjice vojno redarstvene akcije „Plitvice“ i pogibije prvog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića kod spomen-obilježja Josipu Joviću na Plitvički jezerima.

“Krvavi Uskrs” na Plitvicama 31.3.1991. – sjećanje na obljetnicu, opisao je autor niže navedenog teksta, Petar Škorić koji prenosimo u cijelosti:

„Na Uskrs, prije 31 godinu, srbočetnički pobunjenici na Plitvicama su ubili hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, prvu žrtvu Domovinskog rata. Taj događaj će u hrvatskoj povijesti ostati upamćen kao “Krvavi Uskrs”. Povodom te tužne obljetnice, u čast Josipa Jovića položeno je cvijeće i upaljene svijeće, na njegovim grobom u rodnom Aržanu. Služena je i sveta misa zadušnica, koju je predvodio don Marko Trogrlić, a misno slavlje je svojim pjevanjem uljepšala policijska klapa Sveti Mihovil.

Josip Jović je hrvatski dragovoljac iz Aržana koji je 5. kolovoza 1990. pristupio postrojbama MUP-a, a prije pogibije odlazi i na terene u Pakrac i Petrinju. Burna politička previranja, mitinzi o navodnoj srpskoj ugroženosti, balvani na cestama, eksplozije u dvorištima i kućama Hrvata i prijetnje bile su sastavni dio hrvatske svakodnevice početkom 1991. godine, i bilo je jasno kako je rat za neovisnost i obranu Hrvatske neizbježan. Jedine oružane formacije koje je Hrvatska tada imala bile su postrojbe MUP-a, čije su specijalne postrojbe predstavljale jezgru buduće HV-a.

Spomenuti događaji i pokušaji odcjepljenja samoproglašene srpske milicije na Plitvicama od ostatka Hrvatske tražili su neodložnu intervenciju, pa su u svrhu uspostave mira hrvatske redarstvene snage (pripadnici specijalnih postrojbi MUP-a Rakitje, Kumrovec te antiterorističke jedinice Lučko) krenule noć uoči Uskrsa put Plitvica.

U ranim jutarnjim satima 31. ožujka 1991., na glavnom pravcu kretanja, kolona vozila s hrvatskim specijalcima napadnuta je iz zasjede na glavnoj prometnici nedaleko od plitvičkih hotela i pratećih objekata. Na kolonu je otvorena vatra iz okolne šume, a u autobus pun hrvatskih redarstvenika uletjela je tromblonska mina, na sreću neizvučenog osigurača, te nije eksplodirala. Specijalci su munjevito izišli iz vozila, zalijegali uz cestu, otvorili vatru u pravcu iz kojeg je pucano, te brzo napredovali po dubokom snijegu koji je tog Uskrsa okovao Plitvice. Josip Jović je bio najistureniji u napadu, pucao je u smjeru pošte. Iako je na sebi imao pancirku, metak srpskih terorista pogodio ga je u nezaštićeni dio tijela.

Sukob je potrajao nekoliko sati tog prijepodneva, a pobunjenici su bili prisiljeni na povlačenje. Prema policijskim izvješćima uhićeno je devet pobunjenika, među kojima je bio i Goran Hadžić, član Glavnog odbora SDS-a i Borivoje Savić, tajnik Izvršnog odbora SDS-a Vukovara.

Iako je akcija u potpunosti uspjela i na Plitvicama je uspostavljen red, ostat će upamćena po prvom poginulom branitelju iz Domovinskom rata, policajcu Josipu Joviću. Devet pripadnika specijalnih postrojbi MUP-a je ranjeno tijekom izvođenja akcije.

Prisjećajući se danas Josipa Jovića, prve žrtve Domovinskog rata, trebamo se prisjetiti svih palih za Hrvatsku, kao i svih hrvatskih branitelja koji su vodili pravedan oslobodilački obrambeni rat protiv velikosrpskog agresora. Bez njihove žrtve i velebnih djela Hrvatska danas ne bi živjela.

I zato uvijek trebamo izražavati dužno poštovanje prema žrtvi hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu, kao i svim domoljubima koji su kroz dugu i krvavu povijest stradavali i patili za hrvatskom slobodom i državnom nezavisnošću.”

www.sjever.hr
31.03.2022.

Input your search keywords and press Enter.