Now Reading:
VRTIĆ U ŠUMI, ŠUMA U VRTIĆU? Moguće je – Dječji vrtić Sunčica kao osjećaj pripadnosti okolišu i zavičaju!
Full Article 4 minutes read

VRTIĆ U ŠUMI, ŠUMA U VRTIĆU? Moguće je – Dječji vrtić Sunčica kao osjećaj pripadnosti okolišu i zavičaju!

Sjećate se frtalja zemljice na vrhu krapinskog brijega s kojeg se pogled pruža na obronke prepoznatljive i čarobne prirode zagorskog kraja? S tog mjesta pruža se pogled ispod obrva, miriše na jesen čiji vjesnici neometano žive svoje čarolije u punom obimu. Svaki list pleše svojom dinamikom, a danas je ritam dječje sreće upotpunio doživljaj ovog povučenijeg i pitomijeg dijela Grada Krapine.

Sinergija pedagoškog rada, tradicije i ekologije Dječjeg vrtića Sunčica koji posjeduje zagorski tradicijski vrt održavan u skladu s prirodnim zakonima samoodrživosti, bez pesticida uz prirodne pomagače i dječju brigu o istom, danas je dobio 17 novih sadnica. Naime, udruga „Zasadi drvo, ne budi panj” koja postoji od 2019. godine, a čiji je koordinator za Krapinsko – zagorsku županiju Dragan Roksandić neprestano provodi i organizira nacionalne kampanje sadnje stabala na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini u Republici Hrvatskoj. U ovu hvalevrijednu akciju DV Sunčica uključen je od samog osnivanja spomenute udruge. U početku, vrtić je sudjelovao sadnjom drveća, a ove godine su proširili svoje aktivnosti objedinjene u projektu „Vrtić u šumi, šuma u vrtiću“.

Mališani su izrađivali hranilice i kućice za ptice, punili ih sjemenkama, izradili mali šumski vrtić i šumsku knjigu, a sve kako bi slavili njegovo veličanstvo – drvo. Ove jeseni mala obitelj vrtića Sunčica posadila je 17 sadnica oraha, hrasta, duda, oskoruša i vinogradarskih breskvi koje će s vremenom prerasti u pravu šumsku oazu.

Jasna Čiček Vorih, glavna vrtlarica vrtića istaknula je kako se o klimatskim promjenama i važnosti prirode treba učiti od malena, a da su ovakve akcije pravi put da se djeca vrate prirodi.

S obzirom da će se ova generacija djece predškolske dobi, kada odraste, morati suočavati sa klimatskim izazovima, sada je ključni trenutak pripremati ih za isto. Svi se mi kao roditelji brinemo za egzistencijalnu budućnost svoje djece, a ne pitamo se kakav će zrak udisati, kakvu će vodu piti, kakvu hranu jesti i u kakvim klimatskim uvjetima će morati živjeti? Zato je izuzetno važno kakav im planet ostavljamo… Mi djecu prvenstveno moramo vratiti prirodi. Cilj našeg projekta „Vrtić u šumi, šuma u vrtiću“ je da djeca borave u kontroliranom, sigurnom ozračju šumskog prostora iz kojeg će svakodnevno učiti o biljnom i životinjskom svijetu, uključujući sva čula vida, sluha, okusa, dodira, mirisa i na taj način da se ”stope” s tim okolišem i to iz razloga otuđenja modernog društva od prirode i neprihvaćanje njezinih zakonitosti – rekla je Čiček Vorih i dodala kako će djeca ovakvim odgojem u budućnosti lakše iznalaziti rješenja za prirodu jer će poznavati njezine zakone.

– Na tom tragu, uvođenje šumske pedagogije je nužnost za (predškolski) obrazovni sustav. Ono što se desetljećima primjenjuje kao primjeri dobre prakse u skandinavskim zemljama, kod nas je još uvijek u povojima – prokomentirala je Čiček Vorih i objasnila način na koji su djeca involvirana u cijeli proces.

– Djeca predškolske dobi prije svega uče kroz igru i kroz aktivnosti prilagođene toj dobi. To su primjerice aktivnosti od sjemena do stola, izrada hrane za ptice, kukce i ostale životinje, izrada staništa za životinje, a time stječu osjećaj samopouzdanja i korisnosti. U takvom prirodnom šumskom okruženju obogaćenim tradicijskim elementom, usađujemo im osjećaj pripadnosti okolišu i zavičaju u kojem žive. Učimo ih kako objediniti od prirode i tradicije naših predaka ono najbolje, a ta će ostavština u njima u budućnosti ostati i biti primjenjiva – objasnila je Čiček Vorih.

Svakako trebamo i podsjetiti kako je ovaj vrt nominiran za „Najljepši školski vrt RH“, a rezultati natječaja očekuju se potkraj tekućeg mjeseca.

– Ovom nominacijom moj je cilj postignut jer se želja da revitaliziram zagorski tradicijski vrt ostvarila. Bila bih još sretnija kada bih i druge Zagorke i Zagorce mogla potaknuti da ne izbacuju autohtone sorte cvijeća, vinskih loza i voćaka koje su puno otpornije i izdržljivije od ostalih te da starinski etno elementi poput preše, umjesto da završe u otpadu, pronađu neko lijepo mjesto pod hladom. Ponosimo se što živimo u najljepšem frtalju svijeta, pa zato čuvajmo svoju tradiciju i okoliš i u tom duhu odgajamo svoju djecu – poručila je na kraju Čiček Vorih.

Ukoliko ste propustili naš prvi susret s Dječjim vrtićem Sunčica stisnite klik.

mčaržavec/www.sjever.hr
17.11.2021.

Input your search keywords and press Enter.