Now Reading:
DA VAM SRCE STANE! Gda bi svet bila jena država zvala bi se Istanbul!
Full Article 5 minutes read

DA VAM SRCE STANE! Gda bi svet bila jena država zvala bi se Istanbul!

E tak lepo – nakon nakucanih slova o zagorskom lamanteranju h berbi i rečima o pobačaju i popima, došel je red da naškrajbamo jen tekst o jenom gradu. O gradu teri se širi bez prestanka, o gradu na zwei Kontinente, de se ide h vojsku ak se nečeš vučiti, de je umetnost fejst na ceni, de živi dvajst miljuna ljudi i de se sakih sto ljet dogodi potres.

Oko hiljadite pre Krista, z Bizantskoga carstva niknule je njegove veličanstve – grad Konstantinopol. Poslje otomanskog osvajanja grada, zadržal je svoje važne meste h srcu imperija. Bil je glavni grad Turske se do hiljadu devecto dvasjt trejte, gda je osnovana Republika Turska i gda je center političke moči postala Anakara. Sedem ljet kesneše grad je preimenovan h Istanbul.

Tam je ove ljete zmerena temperatura od šezdesetjenega Celzijeveg stupnja, ljudi uzgajaju pistacije i lešnjake, a 95 posto pradajza terega jete dolazi baš od tam! Tam je napravljena prva sultanska rezidencija od čega osem hiljada kvadratof denes služi kak muzej. Tam morete videti retku kolekciju japanskega i kineskega porculana, a večinom se je ovčetina. Tam je, h Sulatnovu palaču došla baklava z pedeset kori. Oni jeju i rahatlokum kaj bi po prevodu značilo ugodan zalogaj.

Gda bi svet bila jena država zvala bi se Istanbul – tak je rekel Napoleon Bonaparte. I tak je. Tam se veruje h tri stvari, a to su vreme, voda i žene. Žena za koju ste ziher čuli je Sulejmanova žena Hurem tera se na Zapadu zove Roxelana. Oni su pokopani pri Sulejmanovoj džamiji tera se nalazi na vrhu brega iznad naselja Sultanahmet, a napravljena je h petnajstom veku. Visoka je pedeset tri metra, a arhitekt teri ju je sprojektiral zval se Sinan.

Još je jena žena došla do izražaja jer je od svojega bogactva, a kak jena od tristo nezakonitih žena sultana, dala napraviti egipacki konzulat. Ona je h njegove odaje došla dok je još bila fest mala i nije znala od kud je praf za praf došla, niti se (kad je već mela ljet za h penziju) mela kam vrnuti. Znala je da je došla z Egipta i h čast svoje arapske republike dala je da se napravi tie egipacki konzulat. Ona ni bila privlačna sultanu.

Z petnajstoga veka zvire i palača Topkapi h kojoj se nalazi Harem za terega vam treba par vur ke bi ga obišli. Te je veljiki kompleks zgradi i vrta. Normalne, najpoznatija cirkva svete mudrosti iliti Aja Sofija bila je kak bi rekli krunidbena cirkva bizantskih carof, od hiljadu devecto trist pete ona je pretumbana h muzej i denes se najveć posećuje h cele Turske, a polek nje je grob cara Konstantina Velikog, tako zvanog rimskog cara. On vam inače dolazi z Niša teri je negda bil povesna pokrajina i rimska provincija. Taj Konstantin je od Istanbula napravil istočnu prestolnicu Rimskega Carstva.

On je dovršil i antički hipodrom tristo tridesete i tie je hipodrom bil center bizantskega javnega života i glavne meste za igre i trke. Denes se tam igre več ne igraju, niti se trke održavaju, ali je još furt živa fontana otomanskog sultana z hiljadu osamsto devest osme, dvajst metri visok egipatski obelisk i stup z zmijom z Delphija.

Morti najfascinantnije ili srčeku natoplije mesto je velika teržnica Grand Bazaar. Oni teri tam živiju zoveju ju Kapali Carsi. Ta tržnica ima šezdeset jenu vulicu z četiri hiljade štandof i dućanof, a tam si morete kupiti se – od igle do lokomotive. Lepota teržnice je kaj si tam morete zatancati z trgovcem teri prodaje zlato ili zapopevati z kožarem, a si vas buju nudili z čajem – to se ne odbija!

Vulica neovisnosti, ili kak oni veliju İstiklal Caddesi, je glavna vulica za šoping, jele i pile. Ona pak vodi do Trga Taksim teri je center modernega evropskega dela.

Ne zname ak ste čitali Krležinega Višnjika, ali tam je jedna Eva tera veli: “A ke ta Evropa? Ja sam bila h Parizu četri dana, pa ke je taj Pariz?! More se skriti za Evropom hiljadu i pecto put.” Onda je još rekla da su vulice zmazane i da je se zapušene, da se nič ne vidi niti po danu. Baš nam je žal ke Eva nie mela prilike dojti h Istanbul. Tam bute, na primer, retko vidli koš za smetje. Ljudi hićeju opuške se po sud, kak i salavete i ambalažu, ali je Istanbul jen od najčišćih gradova na svetu. Komunalci celo vreme hodiju i čistiju. Na Taksimu se nalazi i državni spomenik Cumhuriyet Aniti napravljen hiljadu devecto dvajst osme. Tie trg morete prepoznati po črljenomu staromu tramvaju i ogromnoj reki ljudi.

“Htela sam si zapamtiti saki njegov dijel, saku pločicu, lampu, ime, okus i saki miris. Moram mu se vrnuti. Tie grad mi je srčeku baš drag.”

Pa, denite si ovi grad na svoj popisek, a do onda poglejte fotogaleriju od tere vam morti srce stane!

mčaržavec/www.sjever.hr
20.10.2021.

Input your search keywords and press Enter.