Iako je od serije potresa koji su zahvatili Hrvatsku prošlo već dosta vremena, posljedice potresa osjećaju još i danas, a vidljive su kroz potrebu uklanjanja srušenih objekata, odvoza građevinskog materijala koji nastaje nakon rušenja kuća, ali s druge strane i potrebe dostave svih resursa koji su neophodni za izgradnju novih objekata. Sva opisana problematika temeljni je zadatak logistike.
Nadalje, u prvim danima nakon potresa jedna od temeljnih potreba koja se pojavila osiguranje je dovoljne količine hrane kao i privremenog smještaja za sve stanovnike pogođene potresom, što je također zadatak logistike.
Dakle, nesumnjivo je kako je uloga logistike od posebne važnosti ne samo kao odgovor na katastrofu ili bilo koju drugu kriznu situaciju već i kao potpora oporavku od krize ili katastrofe. S obzirom na temeljne zadaće koje logistika ima u takvim okolnostima, može se konstatirati da je krizna logistika i logistika preventive osnova za razvoj otpornosti nekog područja. Ona unutar sebe može sadržavati niz drugih podvrsta logistike kao što je to građevinska logistika, medicinska logistika, vojna logistika, vatrogasna logistika, itd. Svaka od podvrsta logistike ima svoju funkciju i svoju zadaću koja je često nezamjenjiva, a posebice netom nakon katastrofe.
Jedan od značajnijih logističkih izazova uspostava je privremenih logističkih centara koji moraju biti smješteni pokraj prometnica koje osiguravaju brzu komunikaciju, odnosno dostavu svih potrebnih resursa kao što je to hrana, voda, šatori, odnosno privremeni smještaj, zalihe krvi i ostalih medicinskih pripravaka koji su neophodni netom nakon katastrofe. Jedna od temeljnih grešaka koja se može uočiti, a koja se često ponavlja je stvaranje logističkog centra unutar samog područja koje je zahvaćeno katastrofom, a što rezultira smanjenjem protočnosti samog pogođenog područja, odnosno pojavom novih rizika koji mogu biti povezani uz eventualne ozljede, nalet vozila na ljude ili pokvarljivosti namirnica.
Nadalje, za normalno funkcioniranje logistike u kriznim uvjetima potrebno je osigurati i pravovremenu edukaciju svih dionika koji su uključeni u aktivnosti krizne logistike kao i definirati jasnu hijerarhiju odgovornosti budući da će se u suprotnom pojaviti rizik od raspada sustava, odnosno narušavanja njegove funkcionalnosti. Najvažnije, kroz provođenje simulacija, odnosno testiranje otpornosti logističkog sustava može se identificirati njegova spremnost tj. sposobnost odgovora na probleme koji se mogu pojaviti nakon nastanka kriznog događaja.
Zaključno, logistika ima poseban značaj u krizi, ali i prije krize. Prije krize, temeljni zadatak logistike osiguranje je svih potrebnih resursa, odnosno stvaranje logističkih zaliha, edukacija i testiranje sposobnosti trenutnog sustava za odgovor na krizu. Za vrijeme krize, odnosno nakon pojave krize, logistika ima zadatak osigurati sve potrebne resurse neophodne za društvo, odnosno dio stanovnika koje se nalazi na krizom zahvaćenom području kao i pomoć oko sanacije područja, ako se radi o potresu, požaru ili sličnim katastrofama.
Ovaj prilog omogućuje Odjel logistike i održive mobilnosti Sveučilišta Sjever (https://www.unin.hr/tehnicka-i-gospodarska-logistika-kc/opce-informacije/).
www.sjever.hr
13.10.2021.
