Now Reading:
„Kameni spoticanja” u Međimurju kao sjećanje i poruka! Župan Posavec: Ovim se činom Međimurje promiče kao jedna tolerantna, otvorena i humana sredina!
Full Article 5 minutes read

„Kameni spoticanja” u Međimurju kao sjećanje i poruka! Župan Posavec: Ovim se činom Međimurje promiče kao jedna tolerantna, otvorena i humana sredina!

Ponekad se čini kao da vrijeme radi protiv sjećanja, posebice sjećanja na sudbine stradalih osoba u nacionalsocijalističkim progonima. Potaknuti upravo navedenim činjenicama, a vođeni projektom „Stolpersteine”, u prijevodu „Kameni spoticanja” njemačkog umjetnika Guntera Demniga, u Čakovcu i Prelogu, u četvrtak, 02. rujna 2021. godine održan je program postavljanja „Kamena spoticanja”.

Riječ je o spomen obilježjima građana Međimurske županije stradalima u Holokaustu, a koja su se postavila u organizaciji Židovske općine Čakovec, Grada Čakovca, Grada Preloga i Međimurske županije.

U Čakovcu i Međimurju je do prije Drugog svjetskog rata živjelo oko 200 000 ljudi, od kojih je 1 200 osoba činilo članove židovske zajednice. Broj onih koji su bježali pred nacizmom, koji je već bio izražen u drugim zemljama, nažalost nije poznat. Kako je istaknuo međimurski župan Matija Posavec ova su postavljena obilježja više od uspomene i sjećanja.

– To je poruka da moramo promišljati budućnost na način da vidimo što se događalo u povijesti. Žrtve holokausta nikada ne smiju biti zaboravljene i ovim se činom Međimurje promiče kao jedna tolerantna, otvorena, humana sredina sukladno i suradnji sa židovskom općinom u Čakovcu koja je vrlo aktivna – rekao je župan Posavec i podsjetio na održan „Tjedan židovske kulture” u Čakovcu.

– I ovaj prostor na kojem se danas nalazimo je prostor gdje je 1836. godine izgrađena sinagoga. To je bila jedna od ljepših sinagoga, a upravo je njena arhitektura održavala kulturni identitet i društveni status Židova u Međimurju. Najmanje što možemo učiniti je da jednim pijetetom, poštovanjem, otvorenošću, tolerancijom i humanošću pružimo ruku sjećanja na događaje koji se više nikad ne bi smjeli ponoviti – poručio je Posavec i dodao kako su protjerani Židovi ostavili bogati trag i baštinu koja danas uvelike oblikuje Grad Čakovec i naveo primjer Čateksa, Vajde, Scheierove zgrade, današnje gradske kavane koje su u arhitekturi i u gospodarstvu ostavštine upravo židovskih obitelji.

Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini naglasila je kako vjeruje da će ova obilježja biti dobro prihvaćena od strane građana, s obzirom da su Čakovčanci prihvatili i židovsku zajednicu i da je ona zastupljena u svakodnevnom radu Grada Čakovca.

– „Kameni spoticanja” znače sjećanje na ljude židovske zajednice koji su izgubili svoje živote u Drugom svjetskom ratu i da će nas u tome voditi misao i sjećanje na njih – poručila je Cividini.

Kameni su se postavili za 28 članova židovske zajednice Čakovca i Preloga, za obitelji koje su doprinijele razvoju grada Čakovca, Preloga, ali i cijelog Međimurja. To su obitelji Grünwald i Schwarz, Zoor i Körner, Neumann i Fleissig Kelemen Scheier.

Predsjednik Židovske općine Čakovec dr. Andrej Pal istaknuo je kako je realizacija ovih obilježja rezultat kolektivnog zaborava!

– Odlučili smo se za ovu akciju iz jednostavnog razloga – jer vrijeme radi protiv sjećanja. Kolektivni zaborav koji je sve jače izražen, čak i negiranje određenih povijesnih činjenica doprinosi tome da se jedna zajednica koja je živjela u ovom kraju, radila i razvijala ovaj kraj, više ne postoji, ubijena je, nestala je, a samim time i sjećanje na tu zajednicu nestaje – poručio je Pal.

– Židovska zajednica je vrlo mala. Tu se na prste dviju ruku može spomenuti imena članova. Međutim bez obzira na broj članova, židovska općina u Čakovcu stalnom aktivnošću i radom pokazuje Međimurju na neki način, svim našim aktivnostima radimo na tome da do zaborava ne dođe i da današnji naraštaji budu svjesni toga tko je živio i radio i djelovao u našem gradu – dodao je Pal.

Veleposlanik države Izrael u RH, nj.e. Ilan Mor istaknuo je kako je do kraja 2019. godine u gradovima diljem Europe postavljeno je 75 tisuća kamena spoticanja.

– 1992. godine kao mlad diplomat u službi u njemačkom gradu Bonnu, imao sam tu čast nazočiti ceremoniji polaganja prvog kamena spoticanja u gradu Kolnu kojem je nazočio i sam autor projekta. Od tada kada sam bio mlad diplomat pa do danas tijekom svoje bogate diplomatske karijere koju sam provodio u Republici Njemačkoj, Republici Mađarskoj i naposlijetku i Republici Hrvatskoj izuzetna mi je čast što mogu nazočiti ovakvim događajima – poručio je Mor.

– Ovaj projekt i ideja polaganja kamena spoticanja je izuzetna ideja kojom se iskazuje poštovanje svim obiteljima i svim nevinim žrtvama Holokausta. Svatko tko naiđe i spotakne se na kamen spoticanja mora zastati i pročitati ime i prezime osobe koje je napisano na tom kamenu. Time ujedno održava i sjećanje na tu žrtvu. Ti su ljudi bili susjedi svojim susjedima i jednog su dana naprosto nestali. Izuzetan je posao i veliko djelo da svaka zajednica i svaki grad u kojem su građani Židovi djelovali i doprinosili iskaže svoje poštovanje tim obiteljima. Žrtva, pojedina žrtva, sve žrtve, nastavljaju živjeti tako dugo dok su u gradovima u kojima su živjeli i dalje uklesana njihova imena i uspomena na njih. Za neke se ljude kaže da imaju srce od kamena. Kamenje koje smo danas polagali, suprotno tome, ima ljudsko srce. – rekao je veleposlanik Mor i u svoje osobno ime i uime ambasade, zahvalio županu Međimurske županije i gradonačelnici Grada Čakovca što čuvaju uspomenu na preminule sestre i braću i što čuvaju sjećanje na Hannu Szenesh.

– Kameni spoticanja koje smo postavili danas neka čuvaju vječno sjećanje na našu braću i sestre preminule u holokaustu. Nadam se da će ovi spomenici nagnati mlade ljude da prošeću, da naiđu na njih, da se spotaknu na njih i da se zapitaju tko su bili ti ljudi koji su stradali u holokaustu – poručio je na kraju Mor.

mčaržavec/www.sjever.hr
02.09.2021.

Input your search keywords and press Enter.