U mirnijem dijelu grada Krapine, na pitomom brijegu do kojeg vodi uska i zavojita cesta smjestilo se pravo malo prirodno carstvo. Pogled ispod obrva, miris ruža, etno elementi, najrazličitije vrste biljaka kao melem svim ljudskim čulima, vizura Krapine iz ptičje perspektive, zvukovi faune – sve to nudi Dječji vrtić Sunčica.
Priča ovog vrtića uvelike se razlikuje od drugih. Ovaj privatan vrtić vrstan je primjer sinergije pedagoškog rada, tradicije i ekologije. Naime, u sklopu vrtića niknuo je zagorski tradicijski vrt, autohton za ovo područje, biser na kruni prijestolnice kajkavske kulture, gradića Krapine. Ovaj je tradicijski vrt prijavljen na natječaj Najljepši školski vrtovi kojeg su plasirali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Hrvatska radiotelevizija.
Jasna Čiček Vorih, glavna vrtlarica značajnog frtalja zemljice, otkrila nam je stotine vrsta biljaka koje žive neometan svijet u društvu prirodnih materijala. Uz trseke, ljeske, besage, kukuruzne lance, ćupove, lonce, kamilicu nalaze se etno elementi, a koji su uklopljeni u kvadraturu s namjenom samoodrživosti i edukacije. Sve što se u ovom vrtu nalazi u skladu je s prirodom. Ona neometano živi uz minimalan ljudski utjecaj, a djeci pomaže da uče o ekologiji, prirodnim ciklusima, uzgoju biljaka i zagorskoj tradiciji.
– Smatram da djecu treba vratiti prirodi i približiti im naše korijene. Naučiti ih da cijene našu tradiciju i da ekologija i tradicija ne moraju nužno biti suprotstavljene. Zašto ne bismo spojili ono najbolje od toga? Ne trebamo se sramiti tradicijskog ujedno i zdravog načina života i svojeg seljačkog porijekla ! Živimo u najljepšem frtalju svijeta ,imamo neprocjenjivo bogatstvo oko nas, trebamo ga uzeti, reciklirati, obnoviti ga i vratiti ga natrag – poručuje Jasna i dodaje kako je zeleno ujedno i sreća.
Zašto da bacamo nohu, izabelu i druge starinske sorte iz naših vinograda, belu kuruzu iz naših polja, kad su te autohtone sorte ne samo zdravije već i održivije bez pesticida?
– Puno smo sretniji a time i zdraviji kad živimo u zelenom okruženju, kako unutarnjem tako i u vanjskom. Djeca bi po državnom pedagoškom standardu trebala najmanje dva sata provesti vani, ali ako vremenske prilike to ne dopuštaju, zeleno ubacujemo u interijer. Fasciniraju me zeleni viseći vrtovi gdje nema puno ulaganja, potrebno je svega par kvadrata zida gdje možete pelcati, presađivati i dati život mladicama. Paprat i mahovina koje ”dofurate” iz šume super uspijevaju, a idealne su za one vrtlare koje baš i ne mare za zalijevanje – rekla je Jasna, ali ističe kako su mnoge sorte izumrle.
– U našim vinogradima nema više autohtonih sorti, a ja sam se odlučila posaditi upravo te sorte koje ne treba špricati. Pogotovo jer su djeca od najranije dobi izložena mnogim autonomnim bolestima zbog izloženosti zagađenjima u okolišu u kojem živimo… Zašto da im ne damo ono što priroda daje – pita Jasna koja je svoju ideju pretočila u stvarnost u čemu joj je olakšala knjiga Lazy gardening, bogata štivom o biološkoj samoodrživosti.
– Ta me knjiga naučila kako uz minimalan fizički rad imati krasan vrt i omogućiti prirodi da odrađuje svoj ciklus. Priroda radi svoje. Mi u vrtu drač nemamo, nema potrebe da svakodnevno čupkamo što uvelike olakšava obzirom na ostale obaveze. To je vrt koji iziskuje trud samo na početku – govori Jasna i ističe najvrijednije etno elemente u vrtu.
– Preša iz Petrovskog, sijačica s brijega pored Krapinskih Toplica, kotači, preša, sijačica, kola iz Jesenja, klopotec i plug… Nalaze se i elementi koji su prerađevine, na primjer ljuljačka i drvene fotelje od starih bačvi, tu su i takozvani šefovi koji služe kao posude za čuvar kuće pa ih djeca presađuju. Češeri osim kao estetski ukras za pokrivanje žičane ograde, služe kao hranila za ptice – djeca su radila smjesu za ptice tokom zimskog perioda. Postupak je da se u ne zasoljenu svinjsku mast stave sjemenke i češer se uvaljala u smjesu i postavi u prirodu – objasnila je Jasna.
Jasnin idući cilj je stvoriti zelenu fasadnu izolaciju, „smeta me beton” kaže. Jeste li znali da fasadna izolacija od bršljana djeluje poput toplinskog izolatora? Upravo to očekuje Dječji vrtić Sunčica.
Fotogaleriju u nastavku prihvatite kao virtualnu šetnju kroz najljepši vrt Zagorja i svakako primijenite praksu samoodrživog vrta!
mčaržavec/www.sjever.hr
21.06.2021.
