Prema Vincentu Callebautu, Pariz 2050. godine postao bi raj pametne arhitekture ugrađene u biljke. Ova je arhitektura dio rješenja za rješavanje stambenog pitanja i problema gustoće u Parizu razvojem više visokih zgrada s pozitivnom izlaznom energijom (BEPOS).
Rješenje se sastoji od osam višenamjenskih građevina nastanjenih na raznim mjestima u Parizu. Ovim se planom nastoje riješiti glavni problemi održivosti koji utječu na svaku četvrt, a istovremeno pružaju ključne funkcije gradu. Kako bi ispunila Pariški klimatski energetski plan za smanjenje 75% emisija stakleničkih plinova u sljedećih 35 godina, arhitektonska je tvrtka surađivala s inženjerima u Setec Bâtimentu kako bi osmislila osam prototipova tornjeva koji bi mogli vratiti zelenilo u grad i osigurati izvore obnovljive energije.
Svaki od sustava tornjeva uklapa se u svoj postojeći kontekst s oblicima koji su prirodno stvoreni. Prirodni procesi (pasivno grijanje i hlađenje, oksigenacija, zadržavanje kišnice) koriste se gdje god je to moguće za stvaranje samoodrživih jedinica. Uz to, umetanje zelenih površina, zajedničkih i spuštenih vrtova, donosi pročišćavajuće učinke ruralnog života u grad i potiče stanovnike da se uključe u njegovanje održivog načina života.
Uz pasivne i prirodne strategije uštede energije, Pariz također koristi inovativne tehnike. „Kože tornjeva“, na primjer, reagiraju na sunčevu svjetlost na načine koji pozitivno utječu na toplinsko opterećenje. „Koža Mangrove Towersa“ sastoji se od pojedinačnih stanica koje tvore fotoosjetljivu elektrokemijsku ljusku, koristeći sunčevu svjetlost koja je pogađa kako bi proizvela električnu energiju za zgradu. Slično tome, „Fotosintetski tornjevi“ koriste izolacijsku bio-fasadu koja stvara vlastito uporabljivo biogorivo.
Svi programi tornjeva koriste se kombinirano, kombinirajući stambene, poslovne i komercijalne funkcije, koje su interno podijeljene. Time se pokušava riješiti potreba za opsežnim prijevozom, što je dobro rješenje za borbu protiv učinka otoka topline. Pametni grad pojačava ideju da se gradovi mogu širiti, a istovremeno zadržati svoj karakter i pridonijeti zelenijoj budućnosti.
Ovaj prilog omogućuje Odjel logistike i održive mobilnosti Sveučilišta Sjever (https://www.unin.hr/tehnicka-i-gospodarska-logistika-kc/opce-informacije/).
www.sjever.hr
09.06.2021.
