Pad europskog gospodarstva u prvom tromjesečju bio je blaži no što se do sada procjenjivalo, pokazali su najnoviji podaci Eurostata, a Hrvatska je među zemljama EU-a s najblažim padom aktivnosti, piše poslovni.hr
Sezonski prilagođeni BDP EU-a pao je u prvom tromjesečju 1,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, što je za pola postotnog boda blaži pad no što su pokazivale dosadašnje procjene, izvijestio je Eurostat.
U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju smanjen je 4,4 posto.
Gospodarstvo eurozone smanjeno je u prva tri ovogodišnja mjeseca za 1,3 posto u odnosu na isto prošlogodišnje tromjesečje. Prva procjena pokazivala je 1,8-postotni pad. U posljednja tri mjeseca 2020. aktivnosti su smanjene 4,7 posto.
Na tromjesečnoj razini gospodarstvo EU-a smanjeno je na početku godine 0,1 posto, za 0,2 postotna boda blaže no što su pokazivale dosadašnje procjene. Na kraju 2020. aktivnosti su pale 0,4 posto.
U zoni primjene zajedničke europske valute BDP je pao 0,3 posto, što je upola blaži pad no što su u Eurostatu do sada procjenjivali. U četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju aktivnosti su smanjene 0,6 posto.
To znači da je gospodarstvo na oba područja palo u recesiju u prvom ovogodišnjem tromjesečju, prema ekonomistima koji je definiraju kao dva uzastopna tromjesečja pada aktivnosti na tromjesečnoj razini.
Uteg gospodarstvu bila je smanjena potrošnja kućanstava, za 4,9 posto na godišnjoj razini u EU, te za 5,4 posto u eurozoni, zbog opetovanih mjera zatvaranja kako bi se zaustavilo širenje koronavirusa.
Značajniji pad zakočila je pak državna potrošnja, koja je i u EU i u eurozoni bila veća tri posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Hrvatska u društvu Italije i Finske
Najveći pad BDP-a na godišnjoj razini bilježio je u prvom tromjesečju Portugal, za 5,4 posto. Slijede Austrija i Španjolska s padom aktivnosti za 4,5 odnosno 4,3 posto.
Hrvatska je među zemljama EU-a s najblažim padom aktivnosti, za 0,9 posto. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju smanjene su 6,9 posto. Najblaži pad bilježile su Belgija i Italija, za 0,6 odnosno 0,8 posto, a u skupini je i Finska gdje su aktivnosti smanjene jedan posto.
Najsnažniji rast BDP-a na godišnjoj razini bilježila je Irska, za 12,8 posto. Slijede Estonija i Luksemburg gdje su aktivnosti porasle pet odnosno 4,9 posto.
Irska je na početku ove godine prednjačila i rastom BDP-a na tromjesečnoj razini, za čak 7,8 posto, oporavivši se od 4,4-postotnog pada na kraju prošle godine.
Među zemljama s najsnažnijim rastom aktivnosti na tromjesečnoj razini Eurostat izdvaja i Hrvatsku s 5,8-postotnim rastom aktivnosti u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su porasle 4,1 posto.
Slijede Estonija i Grčka s rastom BDP-a od 4,8 odnosno 4,4 posto. Najveći pad aktivnosti na tromjesečnoj razini bilježio je Portugal, za 3,3 posto. Slijede Slovačka s 2-postotnim padom, te Njemačka i Latvija gdje su aktivnosti smanjene 1,8 odnosno 1,7 posto.
www.sjever.hr/poslovni.hr
09.06.2021.
