Svjetski je dan zdravlja koji se svake godine 7. travnja obilježava pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije.
Mirjana Kolarek-Karakaš dr.med. spec pedijatar, predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju i zamjenica predsjednice Savjeta za zdravlje Varaždinske županije, danas se obratila javnosti čestitavši Svjetski dan zdravlja svima, a posebno zdravstvenim djelatnicima koji se u ova teška vremena puno trude u okviru svojih sposobnosti i nadasve mogućnosti.
Svjetski dan zdravlja uvijek se održava pod posebnim motom, a ove je godine to „Izgradimo pravedniji, zdraviji svijet”, kako bi se ukazalo na neravnopravnost, neravnopravnu raspodijeljenost mogućnosti korištenja zdravstvenih ustanova.
-Živi primjer je pandemija covida-19. Bogatije zemlje bolje se snađu u svemu tome od siromašnijih, neravnopravna je i raspodijeljenost cjepiva, a uz mjere izolacije, samoizolacije, teške lockdowne koji nikome nisu dragi, jedina učinkovita mjera sprječavanja pandemije je cijepljenje. Računa se da će trebati barem tri- četiri godine da se proizvede dovoljno cjepiva, ali opet će jedan od deset stanovnika u siromašnim zemljama biti cijepljen, a ostali neće imati tu priliku – rekla je Kolarek-Karakaš dodavši da zdravstveni sustav treba biti učinkovit, pravedan i financijski održiv.
Mentalno zdravlje uvijek je nekako iza fizičkog zdravlja, zato što obično ne boli i nije vidljivo prostim okom, rekla je doktorica i dodala:
-Rana intervencija u djetinjstvu je nešto što mene kao pedijatricu posebno zanima, to je tema za koju već nekoliko godina govorimo. Mi nemamo dovoljno stručnjaka za ranu intervenciju, a to su psiholozi, logopedi, fizioterapeuti, edukacijski rehabilitatori, odnosno nekadašnji defektolozi. Što je rana intervencija u djetinjstvu? Koliko se s pozitivnom energijom iščekuje rođenje djeteta? No što ako krene nešto po zlu, ako se nešto dogodi pa nam dijete neće biti normalnog razvoja, bilo to zbog kompliciranog poroda, bilo zbog komplicirane situacije nakon poroda? Uglavnom, velika je mogućnost da kod takve situacije imamo dijete s teškoćama u razvoju. To mogu biti i blaže teškoće , komunikacijske npr., možda neke blaže intelektualne poteškoće u smislu poremećaju u ponašanju ili možda tek teže savladavanje gradiva. Pojam je vrlo širok.
Kolarek-Karakaš je dodala da to nisu samo neurološka i motorička oštećenja koja nam odmah pokazuju da s djetetom nešto nije u redu. Možda nam je čak i važnije ono što je sakriveno, a mi takvu djecu moramo otkrivati i moramo ih pomagati:
-Moramo im pomoći da razviju sve svoje preostale potencijale, a krajnja briga nam je zapravo da ih osposobimo za koliko toliko samostalan život. Iz toga razloga se ja zaista zalažem da otvorimo Centar za ranu intervenciju u djetinjstvu, kako bi okupili tim stručnjaka i da roditelji koji imaju dijete s teškoćama u razvoju ne bi morali sami tražiti oko sebe i plaćati usluge psihologa, logopeda, defektologa što zaista nije u redu. Jer ako dijete boluje od neke bolesti ono ima potpunu podršku zdravstvenog sustava.
Doktorica je dodala da dijete s teškoćama u razvoju zapravo nema na raspolaganju sve potrebne stručnjake.
-Nema ih dovoljno, ali nekada možda i treba više volje da se sve organizira. Ja sam kao županijska vijećnica uspjela zadržati ovaj laboratorij za vađenje krvi u Domu zdravlja s čim se zaista ponosim jer da nije bilo toga, laboratorija više ne bi bilo. Tako isto je sada slučaj da sam si sada uzela u misiju, bez obzira na sve, da zaista otvorimo taj Centar za ranu intervenciju. Hoće li to biti na razini županije ili na razini sjevera Hrvatske, ne znamo. U svakom slučaju idemo s tim i trebamo podršku – poručila je Kolarek-Karakaš.
a.kučić/sjever.hr
07.04.2021.
