Premda su neki nakon prošla dva iznadprosječno topla tjedna možda zaboravili – jutra prvih dana ožujka podsjećaju da smo još uvijek u tzv. kalendarskoj i astronomskoj zimi.
Prema klimatološkom – jednostavnijem – računanju, započelo je proljeće, koje u Hrvatskoj vjerojatno neće biti većinom „vrlo toplo“ kao što je bila zima, ali bi moglo barem „normalno“, vjerojatnije i „toplo“. Naravno, s proljetnom oborinom stanje je puno neizvjesnije i vjerojatno raznolikije. Uostalom, i zima je bila kojekakva.
Zima 2020./2021. – iznadprosječno topla, s viškom oborine!
Nakon takve veljače, te službeno potvrđenog „normalnog“ i „toplog“ siječnja, kao i od „normalnog“ do čak „ekstremno toplog“ prosinca – cijela će zima gotovo posvuda vjerojatno dobiti klimatološku ocjenu „vrlo topla“, piše Zoran Vakula, glavni meteorolog HRT-a.
I ukupna količina oborine od 1. prosinca do 28. veljače diljem je Hrvatske veća od prosjeka, ali uz nejednolika odstupanja od prosjeka pa će ocjene vjerojatno biti od „normalno“ do čak „ekstremno kišno“. Uostalom, tako je bilo i u prosincu i u siječnju.
Proljeće 2021. – barem prosječno toplo s raznolikom oborinom?!
Ne može se jamčiti, ali se može s razmjerno velikom vjerojatnosti prognozirati da će i srednja temperatura proljeća, prema njegovom klimatološkom računanju od 1. ožujka do 31. svibnja, u većini Hrvatske biti barem oko prosječne, većinom i malo viša, iako vjerojatno mnogi priželjkuju i više od toga zbog koronastanja i što prije daljnjeg ublažavanja epidemioloških mjera, donosi HRT.
Naravno, pritom će biti i prolaznih zahladnjenja, od kojih prvo već u ovome tjednu, ponegdje već od petka, te posebice tijekom vikenda, i to opet zamjetnije u kopnenom području i na sjevernom Jadranu. Pritom svakako valja računati na barem lokalno jaku i olujnu buru, a u unutrašnjosti ponegdje i snijeg, uglavnom u gorju.
Podjednaki zimski naleti ne smiju se isključiti ni kasnije, ne samo u ožujku. No, trenutačno nema znanstvene utemeljenosti pouzdano prognozirati kada će i s kojim intenzitetom doći i koliko će trajati. Ostvare li se prognoze povećane vjerojatnosti barem malo toplija sva 3 proljetna mjeseca – ta povremena hladnija razdoblja ne bi smjela biti dugotrajna.
Prognoza i ukupne sezonske količine oborine, a i mjesečne – još je manje pouzdana od prognoze temperature zraka – i srednje mjesečne i pogotovo srednje sezonske. Prema trenutačno vjerojatnijoj prognozi – i tijekom proljeća će u dosta mjesta biti višak oborine. Nadamo se ipak – ne i ponegdje tako velik kao tijekom zime. Iako, i to bi nekima moglo dobro doći – pod uvjetom da izostanu poplave – ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze još jednog iznadprosječno toplog i razmjerno suhog ljeta.
„Kao i mnogo toga drugoga u svakodnevnom nam životu – i rijetki, pa i ekstremni, čak i rekordni meteorološki događaji, postali su „novo normalno“ u ovo doba globalnog zatopljenja i klimatskih promjena. A mi definitivno živimo u najtoplijem razdoblju života Zemlje od sredine 19. stoljeća, od kada postoje poznata nam instrumentalna mjerenja”, piše Zoran Vakula.
Ovdje pročitajte cijeli članak.
www.sjever.hr/HRT
03.03.2021.
