Republika Hrvatska je po svojoj prirodno – zemljopisnoj složenosti te višesmjernosti prometnih kontakata jedinstveno specifičan dio europskog prostora. U tom kontekstu posebnu ulogu u prometnom sustavu RH, sa razine svjetskih kretanja, ima Prometni čvor Rijeka.
Svi čimbenici globalnog, regionalnog pa i lokalnog povezivanja obrađuju se na diplomskom sveučilišnom studiju Održiva mobilnost i logistika na Sveučilištu Sjever u okviru niza povezanih kolegija. Stečena znanja predstavljaju osnovni preduvjet mogućeg sagledavanja značaja i utjecaja prometnog sustava na život i gospodarstvo uvažavajući temeljne paradigme održivog razvoja.
S obzirom na navedeno u nastavku će se dati generalni pregled europskih prometnih koridora (tematika koja se posebno obrađuje u okviru kolegija Održiva regionalna i urbana mobilnost te Prostorno-prometno planiranje) te potom ocjenu i ulogu Prometnog čvora Rijeka u okviru europskih i svjetskih prometnih tokova.
Europska unija predstavlja jedinstveno razvojno tržište te je značajan gospodarski čimbenik. Pritom razvijeni prometni sustav postaje (pred)uvjet za uspješan gospodarski razvitak. EU se odredila da je jedna od mjera za dostizanje ciljeva razvoja potaknuti gradnju osnovne prometne mreže koju je istaknula kroz prepoznatu mrežu primarnih i sveobuhvatnih europskih prometnih koridora (TEN-T koridori). Ukupno je nominirano 9 temeljnih TEN-T koridora od kojih Mediteranski koridor prolazi područjem Republike Hrvatske (identičan nekadašnjem Vb. Paneuropskom koridoru). Važno je naglasiti da si je Europska komisija zadala vrlo ambiciozan plan da se svi temeljni TEN-T koridori imaju realizirati do 2030. godine i to uz sufinanciranje bespovratnim sredstvima EU. Upravo se o načinima i modelima bespovratnog (su)financiranja sredstvima EU raspravlja na kolegiju Regionalni i urbani razvoj.
Shema 1. Primarni TEN-T prometni koridori EU
Ključan element razvoja Mediteranskog koridora u RH je, uz dogradnju terminala na Zagrebačkoj obali u luci Rijeka, i njegovo koncesioniranje te funkcionalno opremanje. Pritom se radi o objektu koji omogućava pristan najvećih brodova (duljine operativne obale od 400 m s mogućnošću daljnjeg produljenja te dubine uz operativnu obalu preko 20 m).
Shema 2. Kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali u Rijeci 2015. i 2020.
Koncesioniranje ovog terminala značajno bi povećalo prometni kapacitet u luci Rijeka (za dodatnih 1 mil. TEU) te iziskuje pravovremenu modernizaciju željezničkih kapaciteta (dogradnja kolodvora Rijeka, izgradnja drugog kolosijeka kroz Grad Rijeku te modernizacija postojeće a potom i gradnja nove pruge od Rijeke do Zagreba). Sustav strateškog prometnog planiranja te analiza TEN-T koridora posebno se obrađuje na kolegiju Održiva regionalna i urbana mobilnost.
Shema 3. Primarna mreža Mediteranskog TEN-T prometnog koridora EU za područje Republike Hrvatske
Uvažavajući navedeni prometni potencijal važno je istaknuti kako Prometni čvor Rijeka primarno obuhvaća lučko terminalni, cestovni i željeznički dio. Važnost prometnog čvora Rijeka ističe se postojanjem luke Rijeka koja se sa svojih pet bazena, od Raše do Omišlja na otoku Krku, nalazi na sjecištu dva vrlo važna prometna pravca (Mediteranski TEN-T koridor te Jadransko-jonski koridor). Glavno obilježje Prometnog čvora Rijeka je dobra prostorno prometna lociranost te bliskost svih prometnih grana, čime je naglašena mogućnost intermodalnog prometnog pristupa.
Shema 4. Prometni čvor Rijeka
Prometno zagušenje gradskih ulica uzrokovano preklapanjem gradskog i tranzitnog prometa rješava se izgradnjom pristupnih prometnica visoke razine uslužnosti do lučkih bazena. No unatoč potrebi gradnje krupne prometne infrastrukture osnovnu koncepciju rješenja prometnog problema u gradu Rijeci treba bazirati na destimulaciji ulaza osobnih vozila u gradsku jezgru. Načelo je ponuditi adekvatnu alternativu osobnom vozilu dobrim i kvalitetnim te jeftinim javnim gradskim prijevozom te uvođenju takozvanog „park and ride“ sustava. Dodatno u javni prijevoz bi se trebalo uključiti gradsku željeznicu, uređenjem i dogradnjom željezničke mreže. U okviru kolegija Održiva regionalna i urbana mobilnost se primarno analiziraju modeli implementacije održivih prometnih rješenja u urbane i regionalne prometne sustave.
Analiziran je značaja i uloge luke Rijeka i Republike Hrvatske u okviru europskih prometnih koridora te nominirani generalni prijedlozi za dostizanje održivog prometnog sustava uz zadovoljenje potreba za tranzitnim i lokalnim prometom. Pritom su istaknuta znanja i kompetencije koje studenti diplomskog sveučilišnog studija Održiva regionalna i urbana mobilnost dobivaju kako bi i spram ovog dijela prometnog planiranja mogli meritorno donositi odluke. Razvidno je kako se samo sustavnim i cjelovitim, na znanju temeljenim, rješenjima mogu razviti i valorizirati prometni sustavi, a što se kroz navedeni studijski program svakako može postići.
Ovaj prilog omogućuje Odjel logistike i održive mobilnosti (https://www.unin.hr/tehnicka-i-gospodarska-logistika-kc/opce-informacije/)
sjever.hr 02.12.2020.
