Koncept pametnog grada koncept je gradova budućnosti. Baš kao što organizacije moraju pratiti promjene iz okoline i prilagođavati se novim zahtjevima, tako moraju i urbana područja.
Sve je više stanovnika u urbanim područjima te se na upravljanje urbanim područjem postavljaju novi zahtjevi. Stoga, za bolje vođenje i upravljanje gradom, kao i zadovoljavanje svih postavljenih zahtjeva, sve se više koriste nove tehnologije.
Pametni gradovi sastoje se od niza komponenti i tehnologija od kojih je jedna IoT. Međutim, IoT kao takav može biti sadržan u drugim komponentama grada kao što je to promet, logistika, građevina itd. Građani mogu koristiti podatke o prometu da odrede vrijeme dolaska na odredište. Podaci vezani uz promet mogu se koristiti za različite razine prometnog planiranja u gradu. IoT može pronaći svoju primjenu i u kućanstvu. Kuće mogu imati senzore koji će pratiti stanje u kući pomoću prikupljenih podataka. Na taj način mogu se mjeriti zagađenja i ostale varijable koje se prethodno definiraju.
Svi pametni gradovi obuhvaćaju veliku količinu podataka, jer korištenjem senzora prikupljena je velika količina podataka, no potrebno je znati kako manipulirati tim podacima. Big Data odnosi se na sve podatke te integraciju svih tehnologija koje se koriste u suvremenom svijetu. One mogu obuhvaćati mobilnu tehnologiju, senzore, društvene mreže i ostalu dostupnu tehnologiju. Kao što sam naziv govori, Big Data odnosi se na mnoštvo podataka koje kroz takvu tehnologiju korisnici dobivaju.
Korištenje Big Data tehnologije ključno je za vlade prilikom uspostavljanja i provođenja zadovoljavajuće politike. Analizom takvih podataka moguće je smanjiti nezaposlenost te utjecati na druge potrebe koje se među stanovništvom pojave. Upotreba Big Data može pomoći u donošenju odluka povezanih s razinom opskrbe električnom energijom, koje su u skladu sa zahtjevima korisnika. Također podaci se mogu koristiti za predviđanje potrebe za napajanjem u budućnosti. Kroz dobivanje podataka iz područja prometa moguće je poboljšati prometne sustave kroz minimiziranje zagušenja prometa i pružanjem alternativnih ruta. Analiziranjem povijesti nesretnih slučajeva moguće je i smanjiti broj nesreća ili pomoći u optimiziranju kretanja.
Big Data kompatibilna je tehnologija s IoT, jer pomoću IoT prikupljaju se podaci koji kasnije imaju široku primjenu u funkcioniranju i upravljanju Smart Cityjima. Korištenje ovakvog oblika tehnologije pomaže u prepoznavanju potreba stanovništva te povećanju sveukupne kvalitete života.
Ovaj prilog omogućuje Odjel logistike i održive mobilnosti (https://www.unin.hr/tehnicka-i-gospodarska-logistika-kc/opce-informacije/)
sjever.hr 25.11.2020.
