Pandemija SARS CoV – 2 virusa pokazala je i naučila je zdravstveni sustav ali i društveni sustav u cjelini kako pravovremeno osiguranje svih potrebnih medicinskih uređaja i pripravaka, poput respiratora, odnosno dovoljnog broja testova kojim se identificira je li osoba pozitivna na virus ili ne, postaje imperativ.
Tim više, temeljni zahtjev društva povezan uz osiguranje normalnog funkcioniranja tj. zadovoljavajuće kvalitete života, s obzirom na uvjete, odnosi se upravo na zdravstveni sustav koji se susreće s izazovom osiguranja dovoljnog broja bolničkih kreveta kao i nastavak pružanja svih ostalih zdravstvenih usluga poput operativnih zahvata, dijagnostičkih pregleda, preventivnih pregleda, itd. Kako bi se svi nabrojeni zahtjevi zadovoljili, neophodno je osigurati dovoljan broj zdravstvenog osoblja kao i alocirati se potrebne resurse u različite bolničke organizacije.
S tim izazovom se susreću danas tzv. COVID bolnice u kojima često nedostaje resursa zbog velike potražnje za istima u drugim bolničkim organizacijama. Medicinska logistika ima temeljnu zadaću upravo osigurati normalno funkcioniranje bolničkog sustava, odnosno zadovoljenje potreba bolničkog sustava za resursima koji su povezani uz normalno funkcioniranje i pružanje zdravstvene usluge.
No, medicinska logistika ne odnosi se samo na osiguranje svih resursa potrebnih za normalno funkcioniranje bolničkog sustava već, ako se sagledava kroz širi aspekt, može uključivati i promišljanje optimalnog smještaja centara za hitni prijem bolesnika u urbanom području. Temeljni izazov koji je povezan uz izbor lokacije odnosi se na vrijeme koje je potrebno da hitna medicinska pomoć dođe do svih dijelova grada u što je kraćem vremenu. Isto se odnosi i na izazov povezan uz broj takvih centara u urbanom području i pitanje treba li centralizirati hitnu medicinsku pomoć tako da se u jednom centru nalazi baza za cijelo urbano područje ili treba sagraditi veći broj manjih centara kojima će trebati manje vremena za dolazak do unesrećenog?
U svijetu, postoji niz primjera gdje medicinska logistika ima presudnu važnost za normalno funkcioniranje i odvijanje zdravstvenog procesa. Neki od primjera dobre prakse su transport defibrilatora do mjesta na kojem se nalazi osoba koja je pretrpjela infarkt miokarda (IM) i to tako da se defibrilator transportira dronom temeljem GPS pozicije pozivatelja. U tom slučaju, pozivatelj, odnosno osoba koja se nalazi pokraj unesrećenog treba pratiti upute koje joj daje osoba koja se nalazi u pozivnom centru, a koje su vezane uz upotrebu defibrilatora. Ovakav način u znatnoj mjeri povećava vjerojatnost preživljavanja IM-a.
S druge strane, dobar primjer medicinske logistike je i transport zaliha krvi ili medicinskih pripravaka između dvije bolničke organizacije također primjenom drona. U tom slučaju se roba smješta u tovarni prostor drona koji se šalje prema bolničkog organizaciji koja je naručila tj. koja potražuje neki medicinski pripravak.
No, medicinska logistika odnosi se i na osiguranje ispravnosti svih medicinskih uređaja koji se koriste u svakodnevnoj praksi u bolničkim organizacijama, upravljanje zalihama svih medicinskih pripravaka, transport bolesnika između dvije ili više bolničkih organizacija, prijevoz unesrećenog od mjesta na kojem se nalazi do bolničke organizacije, planiranje budućih potreba bolničkih organizacija vezanih uz pripravke, itd.
Nesumnjivo, medicinska logistika i njezina uloga u funkcioniranju bolničke organizacije ali i zdravstvenog sustava u cjelini nezamjenjiva je.
Ovaj prilog omogućuje Odjel logistike i održive mobilnosti (https://www.unin.hr/tehnicka-i-gospodarska-logistika-kc/opce-informacije/)
sjever.hr 18.11.2020.
